Tijekom povijesti mnogi su pokušali odgovoriti na pitanje što je život ili njegova bit. Tom se temom bavio i čuveni grčki filozof Platon koji je svoje učenje temeljio na teoriji ideja o realnim spoznajama uma koje su strogo odvojene od osjećaja i stoga su takve ideje objektivne i nepromjenjive kao npr. ideja ljepote, istine, pravde i dobrote. Jedan od književnika koji se bavio sličnim moralnim i univerzalnim temama je i španjolski barokni pisac Pedro Calderon de la Barca koji se u svojem djelu ,,Život je san” bavi dilemom što je u životu san, a što java pitajući se cijelo vrijeme, upravo kao i Platon u svojoj tzv. alegoriji o špilji iz djela ,,Država”, možemo li utjecati na sudbinu snagom razuma i volje i kako odijeliti stvarnost od zablude.
Calderonov glavni junak, Sigismund još je kao dijete okovan i bačen u samotnu kulu bez stvarnog doticaja s vanjskim svijetom, a njegova spoznaja o životu temelji se na subjektivnim slikama stvorenim u njegovim mislima. Samotni život je za njega jedina stvarnost, a novi i nepoznati svijet izvan kule doživljava kao san. Sigismundovu tamnicu u samotnoj kuli možemo lako usporediti s platonovskom mračnom špiljom u kojoj okovani zatvorenici, okrenuti leđima otvoru kroz koji ulazi svjetlo, razmišljaju samo na temelju slika sjena koje se pojavljuju pred njima i nejasnih zvukova koji dopiru izvana i koji su za njih jedina poznata stvarnost u mraku u kojem se nalaze. Živeći tako u neznanju i nesvjesni vanjskog svijeta. Iako Calderonov junak iz svoje tamnice izlazi voljom svojeg oca, a Platonov zatvorenik sam se oslobađa i kreće prema izlazu, obojica se moraju suočiti s nepoznatim i sasvim drukčijim svijetom, a u isto vrijeme i sa samima sobom i prihvatiti novi put ka spoznaji. Taj je put pun nesporazuma, straha, nedoumica te zahtijeva hrabrost, spremnost na promjene i prihvaćanje drukčijeg načina života i razmišljanja. I Sigismund i Platonov zatvorenik uspijevaju nadvladati svoje strahove, prihvatiti nova iskustva i prilike koje im vanjski svijet pruža. Sigismund shvaća da ljudi promatraju svijet samo iz jednog kuta i to iz položaja u kojem se nalaze jer ne znaju ili ne žele shvatiti da se iste stvari mogu promatrati na više načina: Sanja, kom se uspjeh nudi,/ sanja, koji časti žudi,/ i tko vrijeđa bližnjeg svoga./ Tako, eto, stvari stoje:/ svaki sanja ono što je,/ samo nije svjestan toga. (2. čin, 19. scena). Svjestan je da burne reakcije temeljene na osjećajima mogu biti pogubne, a da se jedino razumnim odlukama i iskrenom dobrotom može pobijediti zlo i promijeniti sudbina pa se na kraju odlučuje mijenjati kako bi činio dobro, ne samo sebi već i svojoj zemlji: … ipak se sudba ne svladava/ osvećivanjem i nepravdom,/ čak se još više izaziva;/ tako, tko hoće da pobijedi/ svoju sudbinu, mora biti/ vrlo razuman i umjeren. (3. čin, 14. scena). Platonov zatvorenik isto shvaća da je cijelo vrijeme živio u zabludi pa se vraća su pećinu kako bi uvjerio ostale zatvorenike da odbace okove, izađu i prihvate stvarnost. Međutim, zatvorenici za to nisu spremni, za njih su sjene i šumovi koje čuju jedina i prava istina i uporni su u namjeri da ništa ne mijenjaju. Pobjeđuje strah zajednice od nepoznatog, a pojedinac gubi svoju bitku i na kraju bude ubijen.
Ljudi mogu i ne moraju željeti i prihvatiti promjene. Calderon nam je pokazao da se oni koji to uspiju izgrađuju u čvrste pojedince, zaslužuju poštovanje zajednice i dobivaju priliku nešto mijenjati na bolje, kao Sigismund. Ostali mogu uživati u svojem konformizmu i uvjeravati se da su sretni u svojim skučenim prostorima, a svaku prijetnju koja ih gura u nepoznato ukloniti, upravo kao što su učinili Platonovi zatvorenici. Život je pun mogućnosti i smjerova, a naš je osobni izbor koji put odabrati.
Mare Gašpar, 2.b
Literatura:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Platon
https://nova-akropola.com/filozofija-i-psihologija/filozofija/platonov-mit-o-pecini/
Integrirani udžbenik hrvatskog jezika za drugi razred gimnazije Hrvatski jezik i književnost 2; autori Korana Serdarević, Marina Čubrić, Igor Marko Gligorić, Igor Medić; Izdavačka kuća Školska knjiga d.d.; godina izdanja 2020. godina
