U sklopu nastave Hrvatskog jezika, ali i izvannastavne grupe Kluč za književno djelo, pogledali smo ZKM-ovu predstavu Ćelava pjevačica u sklopu Projekta Inkubator i u režiji njihove glumice i redateljice Suzane Nikolić. To Ionescovo poslijeratno djelo nastalo kao projekt antiteatra i antikomada s ciljem razaranja svega što je do tada predstavljalo tradicionalno kazalište – kao što su karakteri i dramski Opširnije
Budućnost čitatelja – Luka Piljac, 4.f Kratki tekst Suvremeni prozaik pred izazovom „smrti čitanja“ splitskog autora Jurice Pavičića bavi se, između ostalog, temom, prve ikada, postčitateljske generacije. Kako je moguće da se generacija naziva postčitateljska, a živi u vrijeme interneta – svemogućeg alata za traženje informacija i nepresušnog izvora svih oblika znanja. Literatura nijednoj drugoj generaciji prije nas nije bila Opširnije
Onaj drugi tip čitatelja – Lucija Ivačić, 4.f Glavna definicija „čitatelja“ jest, jednoznačno i pomalo banalno, osoba koja čita. Takav bi opis sve ljude stavio u isti koš unatoč tome što se jasno mogu razlikovati dva tipa. Prvi ili pomalo „lažni“ čitatelj koji tekst čita samo da bi rekao da ga je pročitao te pri tom potpuno promaši smisao teksta Opširnije
Sezone pomračenja, tj. eklipse, događaju se dvaput godišnje te obuhvaćaju četiri lunarna događaja. Super energetski osnaženi mladi i puni Mjesec ima tendenciju stimulacije zapanjujućih promjena koje pojedinca potiču na osobni rast. Prva sezona pomračenja započinje 20. travnja pomračenjem Sunca i mladim Mjesecom u Ovnu (kardinalnom vatrenom znaku), a završava lunarnom pomrčinom 5. svibnja u znaku Škorpiona (fiksni vodeni znak). Razdoblje Opširnije
Likovna umjetnost postala je sastavni dio mog života otkad sam razvila svijest o vlastitim perceptivnim sposobnostima, dakle čak i prije nego što sam naučila hodati. Malo kasnije na vremenskoj crti, kada sam s otprilike sedam godina djelomično uspješno rekreirala Dalijevu Postojanost pamćenja, shvatila sam da je likovna umjetnost, posebice crtež i slikarstvo, nešto čemu ću u budućnosti posvetiti mnogo vremena. Opširnije
Imenovati dominantni povijesni narativ i idejni diskurs, diskurs koji definira pojedini povijesni prostor u određenom povijesnom vremenu, problematičan je posao iz nekoliko ključnih razloga. Osim jasnog razloga, heterogenosti mišljenja, valja napomenuti još poneke teškoće analize povijesnog idejnog diskursa. Za početak, teškoću takve analize objašnjava upravo Hegel u svojoj raspravi Filozofija povijesti, gdje na samom početku objašnjava i definira tri različita Opširnije
Motiv preobrazbe motiv je koji je vrlo čest u filozofiji i književnosti 19. i 20. stoljeća. Autori preobrazbe definiraju drukčije, međutim vrlo često imaju dodirne točke te bliske ideje. Konkretno, možda najpoznatiji preobražaj upravo je iz istoimene pripovijetke Franza Kafke. Kafka koristi specifičan stil, način pripovijedanja, višestruki simbolizam te magijski realizam[1] pri opisu preobrazbe protagonista djela, Gregora Samse. Ti postupci Opširnije
Britanski empirist David Hume konceptualizirao je razliku između načina kako govorimo i definiramo činjenice i kako pokušavamo govoriti o moralnosti te je tako predložio da su činjenično stanje i moralnost potpuno različiti u svojoj domeni ili supstanciji, iz čega slijedi da samo s iznošenjem činjenica o nekoj stvari ne možemo logički dokazati moralnost ili nemoralnost o istome. Dakle, prema Humeu, Opširnije
Sjećanja. Svi ih imamo i svi ih se, rado ili nerado, ali opet nesvjesno prisjećamo. Ona su nekakva vrsta veze s iskustvima iz prošlosti, isječci iz života koji nam nepovezano, poput nekog filma, prekidaju tok sadašnjosti. Od onih blijedih i dalekih do onih živih koja su nam gotovo nadohvat ruke. Svaki pojedinac koji zakorači u određene godine osvješćuje ih i Opširnije
Među ljudima prevladava uvjerenje kako smo slobodni. Pod time se ne misli na zakonsku slobodu kao sposobnost da činimo što god želimo, bez da smo na to prisiljeni, sve dok naše akcije ne krše postojeće zakone. U ovom se slučaju sloboda odnosi na koncept slobodne volje kao sposobnosti neovisnog odabira među više mogućih opcija. Nagel argumentira kako je koncept slobodne Opširnije
