Posljednji retrogradni Merkur 2022.

Posljednjih par dana mogli smo primijetiti veću sklonost razdražljivosti, neizbježnim raspravama, nesporazumima. Ta intenzivna i nagla energetska promjena najavljuje nadolazeći, svima poznat astrološki događaj, retrogradni Merkur (28.12.2022. – 18.1.2023.). U tijeku je paralelno i retrogradni Mars u Blizancima, stoga komunikacija tijekom ovog razdoblja neće biti na zavidnom nivou. Retrogradni Merkur odvijat će se u znaku Jarca, znaku racionalnog razmišljanja, financija, Opširnije

Božićni klasici – filmska preporuka Jakova Filipeca

Došlo je napokon i to vrijeme koje željno očekujemo cijele godine, 11 otrgnutih stranica kalendara koje dovode do one zadnje, preostale stranica koja svečano ispisuje riječ prosinac. Za većinu prosinac je mjesec prožet božićnom manijom te iako mnogi tvrde da je Božić izgubio čar zajedništva i ljubavi kakav je nekad imao to je ipak tema za neki drugi put. Božićni Opširnije

Sto sekundi do ponoći

Nitko nikoga ne sluša. Nitko ne sluša samog sebe. Ćelava pjevačica je, na prvi pogled, totalno besmisleno djelo. Naslov je odabran iz niza fraza koje se u dijalogu redaju jedna za drugom bez nekog reda ili razloga, likovi nisu likovi nego koncepti, rastavljeni na pozornici pred gledateljima – sve varijable odstranjene, onome što je bio lik ostaje samo ime i Opširnije

Annie Ernaux, Godine ili Manifest za ljude

Francuska autorica, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2022. godine, Annie Thérèse Blanche Ernaux, autorica je koja od 1974. godine producira moderne autobiografske klasike. Djelo kojim je osvojila nagradu, autobiografski roman Godine, djelo je koje kroz okular osobe koja odrasta konkretizira povijest, povijesne ideje, kao i ponekad općeprihvaćene dominantne te manje dominantne povijesne diskurse. U romanu se dotiče tematika ratova, objektivnosti Opširnije

No Gregor ne može biti nadčovjek –  pa on je kukac!

Egzistencijalistička transformacija   Kafkin stil, višestruki simbolizam u korelaciji s magičnim realizmom dok opisuje Gregorovo preobraženje uistinu utjelovljuje duh egzistencijalizma. Ne samo da Gregor mijenja svoja tjelesna svojstva, svojstva koja moramo uzeti u obzir, svojstva koja ne valja suviše analizirati, on mijenja i  svoju egzistenciju, gotovo iz temelja mijenja svojstva svoga postojanja. Treba li uopće, dakle, objasniti navedenu problematiku, jer Opširnije

ČITATELJSKI NAGOVOR

Annie Ernaux dobitnica Nobelove nagrade za književnost 2022. godine “Za hrabrost i kliničku preciznost kojima razotkriva korijene, otuđenja i kolektivna ograničenja osobnog sjećanja” – stoji u objavi Švedske akademije koja je 6.10. u 13 h donijela odluko o ovogodišnjoj dobitnici. Annie Ernaux, francuska je spisateljica rođena 1940. godine u Lillebonneu u Normandiji te je 17. žena dobitnica Nobela. Izdavači ju Opširnije

Strah od prosječnosti ili malo o svima nama

Oduvijek slušam kako sam stvorena za velike stvari, kako ću jednoga dana osvojiti Nobela, kako moram iskoristiti svoj talent i pamet. I pogodite što. Evo, stojim ovdje, i priznajem, kao na nekoj grupnoj terapiji:  ja sam Lucija Kaurinović i moj najveći strah je prosječnost. Poprilično je paradoksalno kada ste u depresiji jer više nemate snage  raditi više, bolje, predanije, a Opširnije

Polifonija u književnom djelu – intervencija ili imperativ?

Književna teorija ruskog formalizma, teorija koja usmjerava teorijski interes prema formi književnog djela, istovremeno implicirajući na povezanost forme i jezika, svoj je vrhunac dostigla u drugom desetljeću 20. st. Mihail Bahtin autor je koji  u djelu Problemi poetike Dostojevskog opisuje i locira književnoteorijske novitete koje nalazimo u opusu Fjodora Dostojevskog. Konkretno se bavio književnim postupcima koje smatramo unikatima, a koji Opširnije

Likovi sociopata u književnosti, filmu, serijama – ili o tome zašto ih volimo?

  Otkako postoji drama, postoji negativac, antijunak, problematična ličnost unutar književne fabule. Polarizacija likova tijekom antike, humanizma i renesanse omogućuje nam da jasno razlučimo njihov svjetonazor, da ih na pravi način okarakteriziramo u kontekstu djela te kao arhetip. Međutim, razvojem književnosti, kompleksnošću sižea i fabule raste i kompleksnost jednog lika. Idealan primjer za to jest upravo roman realizma, u kojima Opširnije

Religija, nada i indivuuum

Jedan od najvećih starogrčkih filozofa, Platon, smatrao je kako je nada entitet koji produbljuje tugu i bol, koji funkcionira kao svojevrsni katalizator patnje. Aristotel je konkretizirao nadu kao produkt čovjekove hrabrosti, dok su stoici smatrali kako je nada direktno povezana sa strahom. Zašto ovime uopće započinjem? Naime, važno je reći kako je nada nešto što nastaje pod utjecajem neke od Opširnije