{"id":128,"date":"2017-04-06T08:31:28","date_gmt":"2017-04-06T06:31:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www2.prva.hr\/?page_id=128"},"modified":"2017-04-06T08:31:28","modified_gmt":"2017-04-06T06:31:28","slug":"povijest-skole","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/povijest-skole\/","title":{"rendered":"Povijest \u0161kole"},"content":{"rendered":"
\n

<\/a><\/p><\/blockquote>\n<\/blockquote>\n

 <\/p>\n

Prva gimnazija od 1854. do dana\u0161njih dana<\/p>\n

U 19. stolje\u0107u po\u010dinju se otvarati “realke”, pa i Zagreb otvara ni\u017eu, trogodi\u0161nju, tzv. “malu realku”. Prvi razred male realke upisan je 20. IX. 1854. god No, Prva gimnazija jo\u0161 nije samostalna \u0161kola. To postaje 15. listopada 1856. godine rje\u0161enjem cara Franje Josipa, a prvim ravnateljem \u0161kole postaje Franjo pl. Sladovi\u0107. Gimnazija je iz po\u010detka smje\u0161tena u zgradi na Vrazovu \u0161etali\u0161tu. Budu\u0107i da ju grad \u017eeli pretvoriti u “veliku”, \u0161estorazrednu gimnaziju, za tu svrhu kupuje zgradu obitelji Jela\u010di\u0107 na Strossmayerovu \u0161etali\u0161tu gdje \u0107e \u0161kola djelovati od 1858. do 1895. godine.<\/p>\n

Padom Bachova apsolutizma u jesen 1860. god. hrvatski se jezik uvodi kao nastavni. Sedamdesetih se godina 19. st. realke produ\u017euju na sedam godina i stje\u010du status \u0161kole koja priprema za studij. Prvi ispit zrelosti (matura) u prvoj zagreba\u010dkoj realki pola\u017ee se na kraju \u0161kolske godine 1868.\/69. Realka sve\u010dano slavi 25. godi\u0161njicu rada 20. studenog 1879. Od tada datira i tradicija sastajanja biv\u0161ih u\u010denika.<\/p>\n

Broj u\u010denika sve vi\u0161e raste pa zgrada biva pretijesna. Dr. Izidor Kr\u0161njavi, koji obavlja du\u017enost ministra prosvjete, zala\u017ee se za unapre\u0111enje \u0161kolstva. Tako se na po\u010detku Savske ceste (danas Rooseveltov trg) po\u010dinju graditi dvori srednjo\u0161kolske obuke. 15. listopada 1885. godine istovremeno su dovr\u0161ene zgrade HNK i Gimnazije, pa je sve\u010danomu otvorenju nazo\u010dio i sam car Franjo Josip. U toj su zgradi bile smje\u0161tene \u010dak tri ustanove: vi\u0161a trgova\u010dka, realna i realna osmogodi\u0161nja gimnazija.<\/p>\n

1891. g. ravnateljem postaje prof. Krbek. U to doba to je najmodernija gimnazija u ovom dijelu Europe. \u010cuveni su njezini kabineti fizike, biologije, kemije i gimnasti\u010dka dvorana, pa ne \u010dudi \u0161to u\u010denici posti\u017eu izvrsne rezultate. Ona postaje rasadi\u0161tem najumnijih i najuspje\u0161nijih ljudi hrvatske kulture, znanosti, tehnike, politike, gospodarstva i sporta. Prva glazbena i gimnasti\u010dka produkcija u\u010denika Prve gimnazije odr\u017eana je 1897. godine, a 1905. prva hrvatska srednjo\u0161kolska gimnasti\u010dka sve\u010danost na srednjo\u0161kolskom igrali\u0161tu, tzv. Elipsi u kojoj je sudjelovalo 1200 u\u010denika.<\/p>\n

1922. godine nastaje i III. realna gimnazija u \u201cposlijepodnevnom turnusu\u201d (dok nije dobila vlastitu zgradu). Godine 1934. stvorena je i IV. gimnazija, no ona se ne\u0107e odvajati od l. gimnazije ma kamo god da Prva selila. Zajedno ih je vezao i \u201cPjeva\u010dki zbor l. i lV. gimnazije\u201d utemeljen 1956. g. pod ravnanjem prof. Vladimira Kranj\u010devi\u0107a. Taj je zbor svojom uspje\u0161no\u0161\u0107u proslavio obje gimnazije.<\/p>\n

Reforma \u0161kolstva 1976. g. ugasila je sve gimnazije i pretvorila ih u \u201cusmjerno obrazovanje\u201d. To je za l. i lV. gimnaziju zna\u010dilo utapanje u glomaznome CUP-u (Centar usmjerenog obrazovanja za upravu i pravosu\u0111e), zajedno s biv\u0161om Upravnom \u0161kolom u Gunduli\u0107evoj 12 i Birotehni\u010dkom \u0161kolom u Berislavi\u0107evoj ulici. Ipak, zaslugom \u201cjake postave\u201d profesora Prve gimnazije, \u0161kola ne gubi svoj identitet. U to je vrijeme bilo pitanje presti\u017ea upisati se u CUP upravo zahvaljuju\u0107i tradiciji i ugledu Prve gimnazije. Na\u0161i su u\u010denici vrlo visoko kotirali, a naj\u010de\u0161\u0107e i vodili na rang-listama za upis na vode\u0107e fakultete.<\/p>\n

Kada je za smje\u0161taj zbirke umjetnina A. T. Mimare odabrana zgrada Prve gimnazije, unato\u010d ure\u0111enom prostoru isusova\u010dkoga samostana, do\u0161lo je do borbe za opstanak \u0161kole kojoj je \u010dak prijetilo preseljenje u Veliku Goricu. Usprkos \u0161trajku nastavni\u010dkoga kolektiva 1986. g. \u0161kola je iseljena iz \u201cRuzvi\u0107a\u201d. Slijedio rad na vi\u0161e adresa. Bila je to neuroti\u010dna situacija u kojoj su u\u010denici i nastavnici morali tr\u010dati iz zgrade u zgradu da bi stigli na pojedine satove, tre\u0107i i \u010detvrti razredi bili su potpuno odijeljeni od prvih i drugih (nalazili su se takore\u0107i na drugom kraju grada), u\u010denici nisu mogli razgovarati sa svojim razrednikom ili bilo kojim drugim profesorom kada je on radio na drugim lokacijama ili u suprotnim turnusima. Usprkos tome, profesori su nastojali odr\u017eati duh Prve gimnazije i prenijeti ga na mla\u0111e profesore.<\/p>\n

Kada su novom reformom \u0161kolstva 1990. g. ponovno o\u017eivljene gimnazije, uskrsnula je i Prva gimnazija upisav\u0161i nov nara\u0161taj u\u010denika u prvi razred.<\/p>\n

Nekako paralelno s tom prvom generacijom zapo\u010deo je i rat, uzbune, prekidi nastave i dolazak brojnih u\u010denika prognanika i izbjeglica. No, dogodilo se i ne\u0161to lijepo. Prva je gimnazija napokon dobila svoju novu zgradu u kojoj i danas stanuje. U ovu je zgradu \u0161kola uselila 1992. godine, a prva gimnazijska generacija maturirala je 1994. Njezini su u\u010denici jo\u0161 jednom uspjeli posti\u0107i vrhunske rezultate na prijamnim ispitima za fakultete i tako dokazati \u0161to zna\u010de tradicija i kvaliteta Prve gimnazije.<\/p>\n

Danas je Prva gimnazija zasigurno jedna od najzahtjevnijih \u0161kola u na\u0161oj zemlji, ali tako\u0111er i \u0161kola \u010diji se u\u010denici izrazito uspje\u0161no upisuju i zavr\u0161avaju \u017eeljene studije.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"Skola<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  Prva gimnazija od 1854. do dana\u0161njih dana U 19. stolje\u0107u po\u010dinju se otvarati “realke”, pa i Zagreb otvara ni\u017eu, trogodi\u0161nju, tzv. “malu realku”. Prvi razred male realke upisan je 20. IX. 1854. god No, Prva gimnazija jo\u0161 nije samostalna \u0161kola. To postaje 15. listopada 1856. godine rje\u0161enjem cara Franje Josipa, a prvim ravnateljem \u0161kole […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-128","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/128","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=128"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/128\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":129,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/128\/revisions\/129"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=128"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}