{"id":455,"date":"2017-06-14T09:10:02","date_gmt":"2017-06-14T07:10:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www2.prva.hr\/?page_id=455"},"modified":"2017-06-14T09:10:02","modified_gmt":"2017-06-14T07:10:02","slug":"pregled-povijesti-i-gimnazije","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/pregled-povijesti-i-gimnazije\/","title":{"rendered":"PREGLED POVIJESTI I. GIMNAZIJE"},"content":{"rendered":"

NASTANAK <\/u><\/strong><\/p>\n

Razvoj modernog srednjeg \u0161kolstva u Habsbur\u0161koj Monarhiji zapo\u010dinje sredinom 19.st, zakonskom reformom koja uvodi 8-godi\u0161nje gimnazije i 6-godi\u0161nje realke, odvajaju\u0107i dr\u017eavni sustav od crkvenog. U Zagrebu postoji samo klasi\u010dna gimnazija, a razvoj tehnike i gospodarstva tra\u017ei obrazovanje za tehni\u010dka zvanja i otvaranje realki. Uz podr\u0161ku zemaljske vlade bana Jela\u010di\u0107a, gradska uprava dobila je dozvolu ministarstva u Be\u010du da u Zagrebu otvori trogodi\u0161nju \u201cmalu\u201c realku (isprva ‘provizorno’), o tro\u0161ku Grada i trgova\u010dke zaklade.<\/p>\n

MALA REALKA<\/em><\/strong> (3-godi\u0161nja):<\/p>\n

    \n
  1. studenoga 1854<\/u><\/strong>. otvoren je prvi razred <\/strong>male realke, privremeno u zgradi sjemeni\u0161ta u \u010cirilometodskoj<\/strong> na Gri\u010du. Idu\u0107e godine upisan je trostruki broj u\u010denika pa su preseljeni u zgradu pu\u010dke \u0161kole kod ‘Popovog tornja’ na Vrazovom \u0161etali\u0161tu<\/strong>. Tek rje\u0161enjem kralja Franje Josipa I. od 15. listopada 1856<\/strong><\/u>.\u201cKraljevska zemaljska mala realka<\/u>\u201c postaje samostalnom. Kad je gradska uprava odlu\u010dila malu realku pretvoriti u veliku, kupuje zgradu na Strossmayerovu \u0161etali\u0161tu na Gri\u010du, kamo realka seli ujesen 1958.<\/li>\n<\/ol>\n

    ZGRADA NA STROSSMAYEROVOM \u0160ETALI\u0160TU<\/em><\/strong> (1858.-1895.) <\/em><\/p>\n

    VELIKA REALKA<\/em><\/strong> (6-godi\u0161nja):<\/p>\n

      \n
    1. listopada 1859. otvoren je 4. razred, uz brzojavno odobrenje iz Be\u010da, dok pismeno odobrenje za rad \u201c<\/strong>Kraljevske zemaljske velike realke<\/u>\u201c sti\u017ee tek 18.12.1859.<\/li>\n<\/ol>\n

      \u0160EZDESETE 19.st <\/strong><\/p>\n

      Tek padom Bachova apsolutizma ujesen 1960. uveden je hrvatski jezik kao nastavni (umjesto njema\u010dkog), a 1961. prvi je put i \u0161kolsko izvje\u0161\u0107e tiskano na hrvatskom jeziku.<\/p>\n

        \n
      1. upisan je 5. razred, a tek 1861., upisom 6. razreda, velika realka je bila kompletna.<\/li>\n<\/ol>\n

        Tada\u0161nji grad dopire tek do dana\u0161nje Var\u0161avske ulice, a na jug se prote\u017eu polja preko kojih od 1862. prolazi \u017eeljeznica Zidani Most \u2013 Sisak, s Ju\u017enim kolodvorom (danas Zapadni).<\/p>\n

        Novi ravnatelj, Josip Torbar (dotad profesor prirodnih nauka), utemeljio je 1861. dana\u0161nji Dr\u017eavni hidrometeorolo\u0161ki zavod<\/u><\/strong> (i danas je u istoj zgradi), preseliv\u0161i u \u0161kolu meteorolo\u0161ki opservatorij. Profesor fizike Ivan Sto\u017eir vodio ga je i opremao preko 30 godina, a nastavio Andrija Mohorovi\u010di\u0107 (akademik).<\/p>\n

        Dogra\u0111uje se ju\u017eno krilo zgrade za naraslu \u0161kolu, privremeno (1864\/65.) smje\u0161tenu na 2. katu nove zemaljske bolnice (danas zgrada Rektorata<\/strong> Sveu\u010dili\u0161ta<\/strong>).<\/p>\n

        Zbog rata protiv Pruske, u \u0161kolsku zgradu je ljeti 1866. smje\u0161ten vojni sud iz Be\u010da.<\/p>\n

        SEDAMDESETE<\/strong> 19.st <\/strong>(dr\u017eava: Austro-Ugarska Monarhija<\/strong>)<\/p>\n

        Realke su uzdignute na 7 godina, programski bli\u017ee klasi\u010dnim gimnazijama, a s ispitom zrelosti<\/u> stje\u010du status pripreme za studij<\/u>. Od jeseni 1869. i na\u0161a je realka 7-godi\u0161nja.<\/strong><\/p>\n

          \n
        1. studenoga 1879. sve\u010dano je obilje\u017eena 25. obljetnice \u0161kole.<\/li>\n<\/ol>\n

          OSAMDESETE \/ DEVEDESETE<\/strong> 19.st<\/strong><\/p>\n

          Zagreb je 9.studenoga 1880. pogodio veliki potres koji je znatno o\u0161tetio \u0161kolsku zgradu, koja je \u017eurno obnovljena za mjesec dana. Neprekidni porast broja u\u010denika stvara problem prostora, pogotovo kad je realki 1883. pripojena i nova 2-godi\u0161nja Vi\u0161a trgova\u010dka \u0161kola.<\/p>\n

          Isidor Kr\u0161njavi, ‘odjelni predstojnik za bogo\u0161tovlje i nastavu’ 1891.-1896., osobito se bavio reformama realki<\/u>, koje 1894. postaju\u00a0 8-godi\u0161nje<\/strong> realne gimnazije<\/u>.<\/p>\n

          REALNA GIMNAZIJA<\/u>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong><\/p>\n

          30.rujna 1894<\/u><\/strong>. velika realka postaje Kraljevska realna gimnazija<\/u><\/strong>, sa 2 smjera:<\/p>\n

          – 7-godi\u0161nji, realni (nacrtna geometrije i francuski, za upis na studij tehnike)<\/p>\n

          – 8-godi\u0161nji, realnogimnazijski (latinski, za upis na sveu\u010dili\u0161ni studij)<\/p>\n

          Za tako pove\u0107anu ustanovu gradi se nova zgrada na po\u010detku Savske ceste, tada glavnog ulaza u grad (kojom ve\u0107 vozi konjski tramvaj do Savskog mosta). Na ju\u017enom rubu tada\u0161njeg grada, uz kukuruzi\u0161ta i livade, ve\u0107 je sagra\u0111ena Obrtna \u0161kola (Muzej za umjetnost i obrt), a na obli\u017enjoj ledini gradi se i nova kazali\u0161na zgrada. Izgradnjom tih velebnih kulturnih objekata, zaslugom Isidora Kr\u0161njavog ni\u010de novi Zagreb za novo stolje\u0107e.<\/p>\n

          \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 ZGRADA NA ROOSEVELTOVOM TRGU <\/em><\/strong>(1895.-1086.)<\/em><\/p>\n

          Isidor Kr\u0161njavi zamislio je jedinstveni kompleks objedinjenih \u0161kolskih zgrada s gimnasti\u010dkom dvoranom i srednjo\u0161kolskim igrali\u0161tem okru\u017eenim zelenilom. Prema projektu arhitekata Ludwiga i H\u00fclsnera iz Leipziga, sagra\u0111ena je prekrasana pala\u010da neorenesansnog stila, s kojim se Zagreb zaista mogao di\u010diti.<\/p>\n

          15.10.1895<\/u><\/strong>. <\/strong>kralj Franjo Josip I sve\u010dano otvara najljep\u0161u \u0161kolsku zgradu u Hrvatskoj (nakon \u0161to je dan ranije otvorio i lijepu zgradu Kazali\u0161ta).<\/p>\n

          U velebnu zgradu uselile su 3 \u0161kole: u ju\u017eno krilo Kraljevska dolnjogradska (klasi\u010dna) gimnazija, a u sjeverno Vi\u0161a trgova\u010dka \u0161kola. Na\u0161a realna gimnazija uselila je u sredi\u0161nji dio zgrade u kojoj \u0107e provesti gotovo sto godina. Tada je to najmodernije opremljena gimnazija u ovom dijelu Europe<\/em>. Bogatstvo njezinih prostora i arhitekture davalo je dignitet i njezinim \u0111acima.<\/p>\n

          Franjo Bu\u010dar donosi sa studija u \u0160vedskoj najmodernije metode nastave tjelovje\u017ebe, a donosi i znanja o nepoznatim sportovima poput nogometa, tenisa, skijanja, hokeja na ledu…<\/p>\n

          Broj u\u010denika stalno raste, unato\u010d zahtjevnosti i strogosti \u0161kole. U\u010denici su bili iz cijele zemlje pa se pou\u010davao kr\u0161\u0107anski (katoli\u010dki, pravoslavni i evangeli\u010dki) i \u017eidovski vjeronauk. Strogi red i disciplina odr\u017eavani su bla\u017eim (vi\u0161esatnim zatvorom u \u0161koli) i stro\u017eim kaznama (dolazak u nedjelju na zadatak), dok je te\u017ea kazna isklju\u010denje, a najte\u017ea isklju\u010denje iz svih \u0161kola u zemlji, primjerice, ako je u\u010denik bio tek nazo\u010dan na mjestu demonstracija (uvedeno nakon \u0161to je zagreba\u010dka mlade\u017e 16.10.1895. pred kraljem u znak prosvjeda spalila ma\u0111arsku zastavu ispod Jela\u010di\u0107eva spomenika).<\/p>\n

          PO\u010cETAK 20. STOLJE\u0106A<\/strong><\/p>\n

          Stolje\u0107e zapo\u010dinje znakovito: prvi put je i djevojkama 1901. dopu\u0161teno polaganje ispita zrelosti na gimnaziji (po zavr\u0161etku \u017eenskog liceja) kako bi se mogle upisivati na studije.<\/p>\n

          Zagreba\u010dki srednjo\u0161kolci stupili su 1912. u 3-dnevni \u0161trajk, zajedno sa srednjo\u0161kolcima i studentima cijele Hrvatske, u prosvjedu protiv re\u017eima bana Cuvaja.<\/p>\n

            \n
          1. <\/u> na\u0161a \u0161kola mijenja ime u<\/u> ”Kraljevska prva mu\u0161ka realna gimnazija<\/u>”:<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

            – oznaku ‘PRVA<\/em>‘ <\/strong>dobila je osnivanjem Druge<\/u><\/strong> realne gimnazije<\/u>, izdvajanjem dijela odjeljenja iz prenapu\u010dene Prve (za Drugu je sagra\u0111ena nova zgrada na \u0160alati, danas bolnica);<\/p>\n

            – oznaku ‘MU\u0160KA<\/em>‘ <\/strong>dobile su obje gimnazije, jer nastaje Kraljevska \u017eenska<\/strong> realna gimnazija<\/u> \u00a0na Katarinskom trgu (dotada\u0161nji \u017eenski licej).<\/p>\n

            Profesori su bili isklju\u010divo mu\u0161karci, a malobrojne su profesorica radile u \u017eenskim \u0161kolama (ipak, prva profesorica na nekoj mu\u0161koj gimnaziji postavljena je u Osijeku, 1913.). Maturanti su tada odr\u017eavali maturalne zabave (prikupljaju\u0107i novac za maturalno putovanje) u gimnasti\u010dkoj dvorani, \u0161to je bila rijetka prigoda za susret s djevojkama.<\/p>\n

              \n
            1. SVJETSKI RAT <\/strong>(1914-1918)<\/li>\n<\/ol>\n

              U \u0161kolsku zgradu smje\u0161tena je vojna bolnica<\/strong>, a na srednjo\u0161kolskom igrali\u0161tu izgra\u0111ene su vojne barake. Gimnazija je smje\u0161tena u zgradu siroti\u0161ta u<\/strong> Nazorovoj<\/strong>, a 1915 – 1918. u zgradu \u017denske realne gimnazije na Katarinskom trgu<\/strong>.<\/p>\n

              DVADESETE<\/strong> 20.st <\/strong>(dr\u017eava: Kraljevina SHS<\/strong>)<\/p>\n

              Gimnazija se vra\u0107a 1918. u vlastitu zgradu, ali srednjo\u0161kolsko igrali\u0161te godinama ne\u0107e mo\u0107i koristiti, jer su u biv\u0161e vojne barake smje\u0161tene izbjeglice iz Istre. Poslije rata naglo raste broj u\u010denika pa se ujesen 1922.g iz Prve izdvajaju odjeljenja i osniva \u00a0III. mu\u0161ka realna gimnazija<\/u>,<\/strong> u istoj zgradi (s nastavom poslijepodne).<\/p>\n

              TRIDESETE<\/strong> 20.st <\/strong>(Kraljevina Jugoslavija<\/strong>)<\/p>\n

              Klasi\u010dna gimnazija iselila je iz ju\u017enog krila zgrade (u novu zgradu u Kri\u017eani\u0107evoj) i tako oslobodila prostor za IV. mu\u0161ku realnu gimnaziju<\/u>, koja nastaje 1934.g, izdvajanjem odjeljenja iz Prve. Istovremeno, iseljava se III. mu\u0161ka realna gimnazija (u novu zgradu u Ku\u0161lanovoj), tako da Prva ostaje sama u prednjem dijelu zgrade. Novim izdvajanjem odjeljenja iz Prve gimnazije 1938.g nastaje V. mu\u0161ka realna gimnazija<\/u>, tada tako\u0111er u prednjem dijelu zgrade, s nastavom poslijepodne (u sjevernom krilu\/ Klai\u0107eva, tada je bila VIII. \u017eenska gimnazija) Susjedstvo djevojaka uljep\u0161alo je \u0161kolske dane polaznicima mu\u0161kih gimnazija. Ina\u010de, tada su u\u010denici dobijali ukor zbog pu\u0161enja u javnosti i odlaska u kavanu…<\/p>\n

              Ponovo je 1935. otvoreno novoure\u0111eno ‘Srednjo\u0161kolsko igrali\u0161te’, jedino te vrste u dr\u017eavi.<\/p>\n

                \n
              1. SVJETSKI RAT<\/strong> (1941-1945)<\/li>\n<\/ol>\n

                Svi zagreba\u010dki srednjo\u0161kolci okupljeni su 26. svibnja 1941. na stadionu u Maksimiru, u poku\u0161aju etni\u010dkog razdvajanja temeljem rasnih zakona NDH. Ve\u0107ina je to hrabro odbila, iskazav\u0161i solidarnost sa stigmatiziranim manjinama.<\/p>\n

                Ujesen 1941. cijelu \u0161kolsku zgradu zaposjela je njema\u010dka vojska. Nekoliko \u0161kola moralo se stisnuti u zgradi U\u010diteljske \u0161kole u Meduli\u0107evoj<\/strong>, uz \u010deste prekide nastave. Novi naziv \u0161kole je Dr\u017eavna I. mu\u0161ka gimnazija<\/u><\/strong>.<\/p>\n

                NAKON RATA<\/strong> (dr\u017eava: DFJ<\/strong>)<\/p>\n

                Novi naziv \u0161kole je Prva gimnazija (mu\u0161ka)<\/u>.<\/strong> 1945. vra\u0107a se u vlastitu zgradu, koja je jako devastirana.<\/p>\n

                PEDESETE<\/strong> 20.st<\/strong> (dr\u017eava: FNRJ<\/strong>)<\/p>\n

                Odlukom o zajedni\u010dkom \u0161kolovanje dje\u010daka i djevoj\u010dica, sve su \u0161kole postale mje\u0161ovite<\/strong>. Tako Prva od 1954. vi\u0161e nije mu\u0161ka<\/u><\/strong> nego I.gimnazija u Zagrebu<\/u><\/strong>.<\/p>\n

                Skromno je obilje\u017eena 100. obljetnica<\/u> \u0161kole 1954., postavljanjem plo\u010de u spomen u\u010denicima ubijenim u ratu (nalazi se u prizemlju sada\u0161njeg Muzeja, kao jedini trag biv\u0161e \u0161kole!).<\/p>\n

                Djeluju brojne slobodne aktivnosti, a osnovano je i sportsko dru\u0161tvo ‘Vihor<\/em>‘, \u010dija je ekipa rukometa\u0161a osvojila pehar prvaka Jugoslavije 1954.<\/p>\n

                Zakonom se 1956. uvodi 8-godi\u0161nja osnovna \u0161kola, a gimnazije<\/strong> postaju<\/strong> 4-godi\u0161nje<\/strong>. Prvoj gimnaziji oduzimaju se ni\u017ei razredi, a dodaju vi\u0161i, 5.-8. (iz VIII.gimnazije), koje se od 1959. broji od 1. do 4.. Prvi mje\u0161oviti razredi maturirali su 1958. Maturanti ponosno defiliraju gradom, mladi\u0107i u odijelima s kravatom, a djevojke u kutama ili jednakim prigodnim haljinama.\u00a0 Maturalne zabave postaju glamuroznije i odr\u017eavaju se u Glazbenom zavodu.<\/p>\n

                \u0160EZDESETE<\/strong> 20.st<\/strong> (SFRJ<\/strong>)<\/p>\n

                Samoupravljanje se uvodi i u \u0161kole: zaposlenici samostalno upravljaju i donose sve odluke kroz izabrane organe, temeljem niza pravilnika koje sami kreiraju (to ste\u010deno pravo u praksi je i dodatno radno optere\u0107enje). U\u010denici osnivaju razredne zajednice (sudjeluju u procjeni izostanaka, ocjeni vladanja, izricanju pohvala i kazni), biraju predstavnike u Zajednicu u\u010denika (koja bira predstavnike u \u0160kolski odbor) i u Nastavni\u010dko vije\u0107e. Pored u\u010denika, u \u0161kolske organe delegiraju se i roditelji.<\/p>\n

                Novim zakonom, gimnazije imaju odjeljenja prirodno-mazemati\u010dkog i dru\u0161tvenog smjera. Ispit zrelosti je pojednostavljen: sastoji se od samo 2 predmeta i doma\u0107eg rada. Uvode se novi predmeti: op\u0107e tehni\u010dko obrazovanje, povijest umjetnosti (muzi\u010dke i likovne), dru\u0161tveno ure\u0111enje, politi\u010dka ekonomija i sociologija. \u0160kola mora organizirati (i financirati)\u00a0 tjedan proizvodnog rada u\u010denika u nekoj tvornici.<\/p>\n

                Zagreb je do\u017eivio katastrofalnu poplavu ujesen 1964<\/u>., kad su u \u0161kolsku zgradu smje\u0161teni stradalnici.<\/p>\n

                Ponovo se tiskaju godi\u0161nji zvje\u0161taji, po\u010dev\u0161i 1964. (u povodu 110. obljetnice I. gimnazije).<\/p>\n

                Uz poznati strogi kriterij i moderne nastavne metode, I. gimnazija svrstala se u red elitnih \u0161kola. Selektivno upisuje samo bolje u\u010denike, a od 1966. i uz prijemne ispite za prirodni smjer. Zapo\u010dinju natjecanja u znanju matematike, fizike i kemije, gdje Prva posti\u017ee izvrsne rezultate. Djeluju brojne slobodne aktivnosti. Pod vodstvom prof Vladimira Kranj\u010devi\u0107a, Mje\u0161oviti zbor I. i IV. gimnazije<\/em>\u00a0 proslavio se brojnim koncertima (kao najbolji u Hrvatskoj), a vrhunac posti\u017eu turnejom\u00a0 po SSSRu, 1968. Rukometa\u0161i ‘Vihora’ osvajaju broncu na srednjo\u0161kolskom kupu Europe 1968.<\/p>\n

                SEDAMDESETE<\/strong> 20.st<\/strong> (SR Hrvatska u SFRJ)<\/p>\n

                Novi zakon donosi promjene: op\u0107i uspjeh proizlazi iz prosjeka svih ocjena (tako raste broj odlika\u0161a), a ocjena vladanja i broj izostanaka vi\u0161e ne ulaze u svjedod\u017ebu. Osim jesenjeg, uveden je i prvi popravni rok, a odlika\u0161i (sve 4 godine) oslobo\u0111eni su mature. Uvodi se u\u010denje drugog stranog jezika. Izborna nastava i jedna slobodna aktivnost su obavezne. U\u010denice prestaju nositi \u0161kolske kute!<\/p>\n

                Uvodi se petodnevni radni tjedan, koji se u Prvoj eksperimentalno skra\u0107uje ve\u0107 1971., tako da je svaka druga subota slobodna. Prva prednja\u010di i uvo\u0111enjem izbornog predmeta informatike<\/em> (u suradnji sa SRCE-m), \u0161to privla\u010di veliki broj u\u010denika na upis 1974.<\/p>\n

                Me\u0111u obiljem slobodnih aktivnosti isti\u010du se ko\u0161arka\u0161ice, koje postaju prvakinje Europe 1975<\/em>.<\/p>\n

                Posljednji godi\u0161nji izvje\u0161taj<\/u> Prve gimnazije tiskan je 1976.<\/p>\n

                NESTANAK GIMNAZIJA (1977-1990.)<\/u><\/strong><\/p>\n

                Reforma rednjeg obrazovanja1976. odre\u0111uje obavezno usmjerenje na struku (a ne samo na studiranje) te ujedna\u010duje sve vrste srednjih \u0161kola: ukida se latinski jezik, a uvode novi predmeti (Proizvodno-tehni\u010dko obrazovanje, Obrana i za\u0161tita, Osnove marksizma i TIPSS), uvodi se produ\u017ena nastava za ljetni popravni rok, u svim srednjim \u0161kolama pola\u017ee se matura, a oslobo\u0111eni su je svi odlika\u0161i 4. razreda.<\/p>\n

                Gimnazije su ukinute<\/u><\/strong> 31. 3. 1977.<\/u>\u00a0 <\/strong>zakonom o financiranju (srednja \u0161kola mora se udru\u017eiti u interesnu zajednicu s privredom svoje struke koja ju financira).<\/p>\n

                Prva i \u010cetvrta gimnazija povezale su se s dvije stru\u010dne \u0161kole, Upravnom i Birotehni\u010dkom, u glomazni srednjo\u0161kolski centar.<\/p>\n

                \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 CENTAR USMJERENOG OBRAZOVANJA ZA UPRAVU I PRAVOSU\u0110E<\/em><\/strong><\/p>\n

                Ujesen 1977. upisani su 1. razredi (op\u0107eobrazovni) i 3. razredi (upravni i birotehni\u010dki).<\/p>\n

                Postoje jo\u0161 i gimnazijski razredi (2., 3. i 4.), koji \u0107e pod okriljem nove ustanove do\u0107i do svoje gimnazijske mature. Posljednji maturanti Prve gimnazije maturirali su <\/strong>u CUP-u, 1980<\/strong>. Profesori biv\u0161e Prve gimnazije nastojali su i u novim uvjetima odr\u017eati duh stare gimnazije i prenijeti ga i na mla\u0111e kolege.<\/p>\n

                OSAMDESETE<\/strong> 20.st<\/strong><\/p>\n

                Bilo je i dalje presti\u017eno upisati se u CUP, \u010diji su u\u010denici postizali najvi\u0161a mjesta na rang-listama upisnih natje\u010daja na vode\u0107im fakultetima. Privla\u010dila ih je i lijepa stara zgrada na Rooseveltovom trgu, iako iznutra ve\u0107 oronula. Zbog posve dotrajalog sustava grijanja, u\u010denici su se nekoliko zima smrzavali na nastavi, u kaputima. Profesori su odlu\u010dili uvesti novi sustav plinskog centralnog grijanja iako su time umanjili vlastite pla\u0107e (ni ne sanjaju\u0107i da \u0107e uskoro morati iseliti iz zgrade).<\/p>\n

                Iako je za smje\u0161taj donacije A.T.Mimare preure\u0111ena samostanska zgrada (danas Muzejski prostor) na Jezuitskom trgu, kona\u010dno je odabrana zgrada \u0161kole na Rooseveltovom trgu. Odluka o prenamjeni u Muzejsko-galerijski prostor nije uklju\u010dila i primjereno rje\u0161enje preseljenja jedne tako ugledne \u0161kole. Ta sveop\u0107a nebriga izazvala je revolt i slo\u017enost velikog nastavni\u010dkog kolektiva CUP-a da u prolje\u0107e 1986. stupi u protestni \u0161trajk (\u0161to tada jo\u0161 nije bilo legalno!). Na\u017ealost, \u0161kola je ljeti 1986. iseljena, uz bezobzirno devastiranje vrijednog inventara.<\/p>\n

                VI\u0160ELOKACIJSKI CUP \/ uprava: Var\u0161avska 17 (1986. \u2013 1992.)<\/p>\n

                U zgradu u Var\u0161avskoj 17 useljena je uprava, prirodoslovni kabineti, knji\u017enica i razredi pripremnog stupnja (1. i 2.), ali dio u\u010dionica bio je i u Gunduli\u0107evoj 12 (kamo su u\u010denici i nastavnici pretr\u010davali preko dvori\u0161ta, iz sata u sat). Odatle su u\u010denici tr\u010dali na Rooseveltov trg na ‘tjelesni’. Nisu mogli upoznati starije u\u010denike, jer su 3. i 4. razredi bili smje\u0161teni na drugom kraju grada, u dijelu zgrade Doma kulture Pe\u0161\u0107enica, u Ivani\u0107gradskoj. Profesori su radili svugdje pomalo, tako da u\u010denici nisu danima vidjeli razrednika.<\/p>\n

                OBNOVA<\/u><\/strong> GIMNAZIJA<\/strong><\/u><\/p>\n

                Novom reformom 1990.<\/strong> ponovno su osnovane gimnazije. To zna\u010di da \u0107e se u okviru CUP-a osnovati tri ustanove: Prva gimnazija, \u010cetvrta gimnazija i Upravno-birotehni\u010dka \u0161kola.<\/p>\n

                1990\/91.<\/strong> upisana su 3 odjeljenja prvog razreda <\/strong>\u00a0I.gimnazije u Zagrebu<\/u>,<\/strong> u Var\u0161avskoj 17<\/strong>.<\/p>\n

                DEVEDESETE <\/strong>20.st<\/strong> (Republika Hrvatska<\/strong>)<\/p>\n

                Tada je zapo\u010deo Domovinski rat, uzbune, prekidi nastave i dolazak prognanika. Istovremeno je gradska uprava zapo\u010dela gradnju nove zgrade u Novom Zagrebu, za I. i IV. gimnaziju. Zanimljivo je da se, kao i prije stotinjak godina, opet gradi na livadi – utrini<\/em>, uz ju\u017eni prilaz gradu, ovaj put iz smjera aerodroma. Ovu lijepu zgradu projektirali su arhitekti Ana Marija Babi\u0107-Poljanec i Goran Poljanec. Iza zgrade opet se prostire veliko srednjo\u0161kolsko igrali\u0161te.<\/p>\n

                ZGRADA U UTRINAMA, Avenija Dubrovnik 36<\/em><\/strong><\/p>\n

                U nju su I. i IV. gimnazija uselile u<\/strong> sije\u010dnju 1993.<\/strong>, svaka tek s odjeljenjima 1.-3. razreda\u00a0 (dio profesora stoga privremeno radi i u Upravno-birotehni\u010dkoj \u0161koli). Zgrada je sve\u010dano otvorena 23. prosinca 1993. Od jeseni 1993. gimnazija je kompletna, sa sva 4 razreda. Prva generacija maturirala je u lipnju 1994., postigav\u0161i vrhunske rezultate na upisima na fakultete.<\/p>\n

                Dok traje rat, u\u010denicima je bilo va\u017eno da zgrada ima prostrano podrumsko skloni\u0161te (danas\u00a0 iznajmljeno Dr\u017eavnom arhivu). U prepunim u\u010dionicama sjedili su mnogi prognani i izbjegli u\u010denici kojima su nastavnici nastojali ubla\u017eiti ratne traume.<\/p>\n

                Hrvatsko \u0161kolstvo potresali su 1994.-1998. veliki \u0161trajkovi, u kojima je kolektiv Prve ostao jedinstven. Bez obzira na u\u010dinkovitost \u0161trajkova, nastavnici Prve pametno su ih iskoristili, okupiv\u0161i se na te\u010daj informatike, sre\u0111ivanje administracije i dru\u017eenje.<\/p>\n

                Obnovljeni kolektiv I. gimnazije trudio se o\u017eivjeti tradicije nekada\u0161nje gimnazije pa tako i tiskanje Ljetopisa, koji prvi put ponovo izlazi 1993. Zalaganjem ravnatelja i nastavnika I. gimnazija postaje jedna od najopremljenijih \u0161kola u Hrvatskoj, kao i jedna od prvih \u0161kola s web adresom.<\/p>\n

                Veliki je broj profesora koji su mentori studentima Filozofskog i Kineziolo\u0161kog fakulteta te PMF-a. U Prvoj se pola\u017eu stru\u010dni ispiti iz geografije te tjelesne i zdravstvene kulture. Mo\u017ee se podi\u010diti i brojnim profesorima promoviranima u profesore-mentore i savjetnike.<\/p>\n

                U\u010denici Prve sudjeluju na gotovo svim natjecanjima srednjo\u0161kolaca, gdje \u010desto ostvaruju vrhunske pa i najvi\u0161e rezultate (u znanju, stvarala\u0161tvu ili sportu). Zamjetan je i u humanitarni rad.<\/p>\n

                U povodu 150. obljetnice<\/u>, I. gimnaziji je 31. svibnja 2004. uru\u010dena Nagrada Grada Zagreba<\/u>. Obljetnica je 20. studenog 2004. obilje\u017eena prigodnim koncertom u dvorani ‘Vatroslav Lisinski’.<\/p>\n

                Obnovljena Prva stvorila je i nove tradicije, poput osmi\u0161ljenih proslava zavr\u0161nog dana, tzv ‘norijade’ i vrlo lijepe sve\u010danosti dodjele maturalnih svjedod\u017ebi u auli.<\/p>\n

                Stoga je I. gimnazija i dalje elitna \u0161kola kojoj se biv\u0161i u\u010denici rado vra\u0107aju, ne samo da proslave obljetnicu svoje mature, ve\u0107 i da u \u0161kolu upi\u0161u svoju djecu pa i unuke. Jer, upravo je to tradicija ove \u0161kole.<\/p>\n

                Volite svoju Prvu gimnaziju i ponosite se njome!<\/p>\n

                Drinka Trinajsti\u0107<\/p>\n

                \u00a0<\/strong><\/p>\n

                 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                NASTANAK Razvoj modernog srednjeg \u0161kolstva u Habsbur\u0161koj Monarhiji zapo\u010dinje sredinom 19.st, zakonskom reformom koja uvodi 8-godi\u0161nje gimnazije i 6-godi\u0161nje realke, odvajaju\u0107i dr\u017eavni sustav od crkvenog. U Zagrebu postoji samo klasi\u010dna gimnazija, a razvoj tehnike i gospodarstva tra\u017ei obrazovanje za tehni\u010dka zvanja i otvaranje realki. Uz podr\u0161ku zemaljske vlade bana Jela\u010di\u0107a, gradska uprava dobila je dozvolu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-455","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/455","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=455"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/455\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":456,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/455\/revisions\/456"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}