![\"\"](\"https:\/\/www.prva.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/JUNACI-300x200.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Junak je junak sve dok ga netko tako do\u017eivljava. Mo\u017ee postojati osoba koja je pravi primjer i ima izvanredno kvalitetne odlike, ali da je potpuno izolirana te da ju nitko ne poznaje. Ona nije junak, ona je samo osoba koja ima odli\u010dne osobine, no da bi junak uistinu bio junak netko prvenstveno mora biti svjestan njegovog postojanja, a onda i cijeniti njegove vrline (ili mane) te ih primijeniti i preporu\u010diti drugima prema vlastitoj \u017eelji.<\/p>\n
U takvim su situacijama tijekom povijesti epovi igrali glavnu ulogu, nagla\u0161avaju\u0107i vrline junaka koje su za tada\u0161nje dru\u0161tvo bile zna\u010dajne i nosile svojevrsnu te\u017einu. Neke je stolje\u0107ima odu\u0161evljavala Odisejeva lukavost i snala\u017eljivost, druge je iritirala njegova bahatost, a vjerojatno je barem jedan ubojica do\u017eivio prosvjetljenje nakon \u010ditanja prizora u kojemu Ahilej vu\u010de Hektorovo truplo oko zidina Troje. Svi su ti epski junaci ostavili odre\u0111en trag u odre\u0111enim \u010ditateljima koji su ba\u0161 u tom trenutku gradili vlastite identitete ili im je jednostavno bila potrebna promjena u svakodnevnom \u017eivotu. Epovi su pomo\u0107u junaka prenosili moralne poruke koje se danas mogu poistovjetiti s op\u0107eprihva\u0107enim i dru\u0161tveno po\u017eeljnim uvjerenjima te su ljudi \u010ditanjem prisvajali razne osobine, pa bi se moglo re\u0107i da su im odre\u0111eni aspekti pona\u0161anja na taj na\u010din nametnuti.<\/p>\n
Zvu\u010di poznato? Pretpostavljam da su neki od vas pogledali video u kojemu jedna od sestara Kardashian pokazuje specifi\u010dan na\u010din na koji jede \u010dokoladicu Kit Kat, nadam se da ju niste poslu\u0161ali? Danas se te moralne poruke, ta \u201ejuna\u010dka\u201c uvjerenja prenose dru\u0161tvenim mre\u017eama, s influencerima i poznatim li\u010dnostima kao glavnim izvorima. Okru\u017eeni smo s bezbroj idili\u010dnih na\u010dina \u017eivota koje nam svakodnevno name\u0107u, \u201eispravljaju\u201c na\u0161e navike i uvjerenja te nas na taj na\u010din reprogramiraju kako bismo konzumirali njihove sadr\u017eaje i naposlijetku stvorili veliko dru\u0161tvo ljudi koje ima iste karakteristike i dijeli relativno sli\u010dna mi\u0161ljenja. Upravo ta nametnuta uvjerenja sprje\u010davaju \u010dovjeka, a pogotovo dana\u0161nje mlade da razviju kriti\u010dki stav i propitkuju ono \u0161to im se servira na tanjur, onemogu\u0107avaju njihov autenti\u010dan osobni razvitak, i nagla\u0161avaju utjecaj tog dru\u0161tva koje se toliko boji raznolikosti. Kada bi Smail-aga danas objavio emocionalno osjetljivu objavu na Instagramu o tome kako su Crnogorci porazili njega i njegovu vojsku, ve\u0107ina bi ljudi automatski stala uz njegovu stranu, pritom objavljuju\u0107i bezbroj poruka podr\u0161ke, \u010dime Smail-aga postaje junak, te se vijesti o njegovim djelima \u0161ire globalno, iako nigdje nema traga drugoj strani pri\u010de koja nam je svima dobro poznata.<\/p>\n
Stoga, ima li danas smisla opredijeliti se za nepoznatu osobu i smatrati je junakom, slijediti njene na\u010dine iako nikada ne\u0107emo znati tvrdi li ona apsolutnu istinu! Ukoliko imate imalo \u017eelje izgraditi sebe na na\u010din koji ne\u0107e biti pod znatnim utjecajem neke strane sile, izuzetno je va\u017eno informirati se. \u010covjek danas ima priliku relativno brzo istra\u017eiti vi\u0161e o odre\u0111enoj temi prije nego \u0161to krene dijeliti nepotkrijepljena mi\u0161ljenja i uvjerenja samo zato \u0161to mu je tako re\u010deno ili je vidio neku osobu da tako postupa. Zato nakon \u0161to obavite potrebna istra\u017eivanja, sami mo\u017eete odlu\u010diti \u0161to \u0107ete od stranih utjecaja primijeniti u \u017eivotu te vam ne\u0107e trebati \u201eheroj\u201c koji odre\u0111uje pravi na\u010din na koji se jede Kit Kat.<\/p>\n
Lara Horvat 3.b<\/strong><\/p>\n Hamlet kao prvi moderni revolucionar <\/strong><\/p>\n Knji\u017eevni analiti\u010dari i teoreti\u010dari smatraju Hamleta prvim modernim intelektualcem svjetskog knji\u017eevnog kanona. Naime, jedna od konkretnih karakteristika modernog u\u010denog \u010dovjeka koju Hamlet posjeduje, a koja nije nu\u017eno vi\u0111ena u ranijim knji\u017eevnim razdobljima jest upravo konkretna, opipljiva i sveprisutna povezanost i istovjetnost sa suvremenim skepticima, intelektualcima koji temeljito propituju svaki svoji postupak, stanje uma, dru\u0161tvene vrijednosti i norme. Njegovu analiti\u010dnost te kognitivnu i moralnu superiornost mo\u017eemo i\u0161\u010ditati iz glasovitih solilokvija, kritika dru\u0161tva, umjetnosti i \u010dovjeka kao individue te egzistencijalisti\u010dke, gotovo nihilisti\u010dke teze o \u017eivotu, njegovoj prolaznosti, ambivalentnosti i praznini.<\/p>\n Me\u0111utim, \u010ditatelj pri \u010ditanju djela ne mo\u017ee analizirati svaki pojedini motiv u djelu. Iako shva\u0107amo da Hamlet ima karakteristike svevremenog mudrog \u010dovjeka, ne mo\u017eemo nu\u017eno pratiti svaki konkretni na\u010din na koji Shakespeare obja\u0161njava Hamletov nevjerojatni um. Nemogu\u0107nost cjelovite analize djela pri \u010ditanju otvara mjesto slojevitijim, konkretnijim i detaljnijim tuma\u010denjima djela i protagonista. Knji\u017eevna kriti\u010darka Camille Paglia odlu\u010dila je u kontekstu s brojnim knji\u017eevnim i povijesnim razdobljima analizirati pojavu entiteta duha<\/strong> unutar renesansne drame Hamlet<\/em>. Iako koli\u010dinski zauzima malen dio drame, scena u kojoj duh ubijenog kralja Hamleta Starijeg dolazi na scenu, prekretnica je u Hamletovom \u017eivotu, ali i \u010ditateljevom do\u017eivljaju drame Hamleta kao lika te njegove okoline.<\/p>\n Kriti\u010darka se za analizu koristi biblijskim i anti\u010dkim motivima istovremeno imenuju\u0107i umjetni\u010dke stilove i pravce koji su se razvili iz pojedinih knji\u017eevnih postupaka koje koristi Shakespeare. Ipak, u odre\u0111enim cjelinama autori\u010dinog teksta nedostaje filozofska i politi\u010dka komponenta analize, komponenta koja bi mogla poistovjetiti Hamleta sa stvarnim, povijesnim arhetipom svevremenog, politi\u010dki osvije\u0161tenog intelektualca. Konkretna misao u kojoj je potencijal za analizom neiskori\u0161ten jest pitanje o Hamletovom no\u0161enju oklopa tijekom stra\u017ee. Autorica navodi kako \u201eNjegov oklop upozorava na opasnost od norve\u0161kih trupa, ali i na rat koji me\u0111u sobom vode njegovi najbli\u017ei i najmiliji\u201c. Ipak, smatram kako treba bolje prou\u010diti ulogu motiva oklopa u djelu te ju sagledati u kontekstu filozofije toga vremena, na taj \u0107emo na\u010din uvidjeti stvarni problem koji Hamlet ima s dr\u017eavnim aparatom Elsinora.<\/p>\n Kako bismo to mogli, moramo sagledati tuma\u010denje filozofa Johna Lockea. Locke je savr\u0161en izbor za tuma\u010denje Hamleta upravo zbog toga jer je, iako zagovornik apsolutizma kao modela vlasti, vidio odre\u0111ene logisti\u010dke nedostatke u njemu. Autori\u010dinu analizu motiva oklopa mo\u017eemo tuma\u010diti upravo pomo\u0107u Lockeove filozofije. Naime Locke, a kasnije i Thomas Hobbes u svome djelu Levijatan, <\/em>govori o me\u0111usobnom sukobu ljudi, beskona\u010dnom ratu svih protiv svih. Autorica spominje opasnost norve\u0161kih trupa te unutarnju opasnost koju donosi ubojica Klaudije kao konkretan razlog Hamletova no\u0161enja oklopa. Me\u0111utim, treba oti\u0107i korak dalje, zapitati se zna li Hamlet uop\u0107e protiv koga ili \u010dega se bori. Zna li Hamlet tko je prijetnja? Analiziraju\u0107i Hobbesa i Lockea, mo\u017eemo zaklju\u010diti kako motiv oklopa ne ozna\u010dava nu\u017eno samo raznovrsne prijetnje koje spominje autorica, dakle norve\u0161ke trupe i potencijalne probleme unutar Elsinora. On ozna\u010dava upravo ambivalentnost i nepredvidljivost prijetnje kojoj Hamlet ni ne zna oblik, ime ili svojstva, neke prijetnje koja postoji, ali istovremeno mo\u017eda i nema ovostrani, opipljivi entitet. Hamlet zna da vodi rat te da je u opasnosti, me\u0111utim ne posjeduje katalog potencijalnih prijetnji koji autorica navodi.<\/p>\n Lockeove ideje nam mogu pomo\u0107i pri tuma\u010denje drugog potencijalnog problema koji se doga\u0111a unutar samog protagonista Hamleta. Za po\u010detak treba uvesti ideju o prirodnim pravima. Locke tvrdi kako postoji nekoliko prirodnih prava \u010dovjeka, me\u0111utim pri tuma\u010denju Hamleta potrebna su nam dva klju\u010dna: pravo na \u017eivot i pravo na slobodu. Svaki \u010dovjek koji je pod vla\u0161\u0107u dr\u017eavnog aparata ima du\u017enost dati dr\u017eavnom aparatu svoja prirodna prava \u201ena \u010duvanje\u201c. U praksi to zna\u010di da se vladaju\u0107i moraju obvezati kako \u0107e se brinuti da prava ljudi nad kojima vladaju ne budu naru\u0161ena. Neuspjeh pri o\u010duvanju prirodnih prava pojedinca daje o\u0161te\u0107enom pojedincu pravo na pobunu, na borbu protiv sustava koji je pogrije\u0161io, previdio postojanje prava ili zanijekao da je do\u0161lo do kr\u0161enja.<\/p>\n Hamlet \u017eivi u sustavu u kojem osoba vladara ima kompletnu dr\u017eavnu mo\u0107, dakle dr\u017eavni aparat uklju\u010duje novog kralja Klaudija te njegove malobrojne savjetnike. Iako se u drami ne spominje mnogo o politici Elsinora, mo\u017eemo zaklju\u010diti kako Hamlet \u017eivi u sustavu koji anticipira elemente europskog apsolutizma sedamnaestog stolje\u0107a, odnosno sustava kojega je Locke kritizirao. Kada sagledamo dolazak duha u kontekstu Lockeove filozofije, zaklju\u010dujemo kako su Hamletu kompromitirana prava na \u017eivot i slobodu, prava koja mu je vladar, u ovom kontekstu Klaudije, du\u017ean pru\u017eiti. To je zbog toga jer je Hamletovo pravo na blagostanje nepovratno nestalo, postao je rob vlastitih misli i ideala. Klaudije je Hamletu oduzeo pravo na bezbri\u017ean \u017eivot ubiv\u0161i mu oca zarobiv\u0161i ga istovremeno u okovima vlastite analiti\u010dnosti i hipersenzibilnosti.<\/p>\n Osim \u0161to ovakvo tuma\u010denje motivu oklopa daje potpuno druga\u010dije zna\u010denje, ono potpuno mijenja do\u017eivljaj koji \u010ditatelj mo\u017ee imati prema Hamletu. Zaklju\u010dio bih ovako: Hamlet ima titulu prvog modernog intelektualca, ali i prvog modernog, tragi\u010dnog revolucionara u knji\u017eevnosti, prvog modernog protagonista koji aktivno poziva \u0161ire mase na kritiku surovog politi\u010dkog sistema. Oklop nije nu\u017eno samo na\u010din obrane od norve\u0161kih trupa, oklop je na\u010din borbe protiv opresije, borbe protiv onoga tko misli da ima pravo naru\u0161iti ne\u010dije temeljno ljudsko pravo ne bi li se dokopao vlastitog blagostanja.<\/p>\n Suvremenost i svevremenost Hamletovog oklopa upravo je ono \u0161to ga \u010dini toliko va\u017enim motivom u djelu, stoga smatram da je presudno kod analize spomenuti taj motiv. Iako je problematika vremenski smje\u0161tena u 16. stolje\u0107e, ona nije specifi\u010dna za to razdoblje, kao \u0161to nije specifi\u010dna za apsolutisti\u010dko dru\u0161tveno ure\u0111enje. Odgovor na suvremeno kr\u0161enje prirodnih prava mora biti isti, na poku\u0161aj opresije mora se odgovoriti \u0161to konkretnijim korakom prema vra\u0107anju slobode pojedinca.<\/p>\n <\/p>\n Adrijan Vujica Markovi\u0107 3.b<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Junak je junak sve dok ga netko tako do\u017eivljava. Mo\u017ee postojati osoba koja je pravi primjer i ima izvanredno kvalitetne odlike, ali da je potpuno izolirana te da ju nitko ne poznaje. Ona nije junak, ona je samo osoba koja ima odli\u010dne osobine, no da bi junak uistinu bio junak netko prvenstveno mora biti svjestan […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[85],"tags":[],"class_list":["post-11263","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11263"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11263\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11267,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11263\/revisions\/11267"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.prva.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/03\/hamlet-205x300.jpg\")
<\/p>\n