{"id":11831,"date":"2022-05-22T18:27:40","date_gmt":"2022-05-22T16:27:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prva.hr\/?p=11831"},"modified":"2022-05-22T18:27:40","modified_gmt":"2022-05-22T16:27:40","slug":"likovi-sociopata-u-knjizevnosti-filmu-serijama-ili-o-tome-zasto-ih-volimo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/2022\/05\/22\/likovi-sociopata-u-knjizevnosti-filmu-serijama-ili-o-tome-zasto-ih-volimo\/","title":{"rendered":"Likovi sociopata u knji\u017eevnosti, filmu, serijama – ili o tome za\u0161to ih volimo?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Otkako postoji drama, postoji negativac, antijunak, problemati\u010dna li\u010dnost unutar knji\u017eevne fabule. Polarizacija likova tijekom antike, humanizma i renesanse omogu\u0107uje nam da jasno razlu\u010dimo njihov svjetonazor, da ih na pravi na\u010din okarakteriziramo u kontekstu djela te kao arhetip. Me\u0111utim, razvojem knji\u017eevnosti, kompleksno\u0161\u0107u si\u017eea i fabule raste i kompleksnost jednog lika. Idealan primjer za to jest upravo roman realizma, u kojima primjerice likovi Rastignaca, Raskoljnikova ili Ivana Karamazova imaju toliko kompleksan svjetonazor da ih uop\u0107e nije mogu\u0107e staviti u spektar \u201edobrote\u201c.<\/p>\n

Naime, moderna kinematografija jest klju\u010dna za razumijevanje ove problematike. Likovi serija i filmova danas, poput Tommyja Shelbyja, Jokera i dr. Housea likovi su koji stoje izvan spektra pozitivnosti lika. Unato\u010d tome, ljudi se na takve likove ugledaju, obo\u017eavaju ih. Za\u0161to je to tako?<\/p>\n

Smatram kako to\u010dnog odgovora na to pitanje nema, ali postoji mnogo razli\u010ditih razloga zbog kojeg bi to moglo biti tako. Autorica Paula Tili\u0107 u svome tekstu \u201eZa\u0161to toliko volimo gledati, slu\u0161ati i \u010ditati o sociopatima?\u201c obja\u0161njava kako na\u0161a opsjednutost sociopatima proizlazi iz tri emocije koje mi razvijamo prema likovima: suosje\u0107anja, zavisti i opsjednutosti. Ona govori kako \u201efikcionalne serije i filmovi takvoga sadr\u017eaja u gledatelju bude, osim navedenih, vrlo intenzivnih emocija, i pozama\u0161nu dozu adrenalina.\u201c No, smatram kako, osim tri spomenuta koncepta koji formiraju toliko zanimanje za sociopate, treba spomenuti jo\u0161 jedan klju\u010dan, onaj koji \u0107e nam omogu\u0107iti da uistinu razumijemo na\u010din na koji funkcionira koncept poistovje\u0107ivanja u odnosu na takve, sociopatske likove.<\/p>\n

Iako je Bertolt Brecht prije vi\u0161e od stotinu godina objasnio kako lik jedne drame (u ovom slu\u010daju govorimo o filmu, me\u0111utim teza i u tom slu\u010daju stoji), ne mo\u017ee i ne smije biti predmet poistovje\u0107ivanja, \u010dovjek, unato\u010d tome, odlu\u010duje idealizirati moral, \u017eivotni stil i svjetonazor svakog lika koji posjeduje pojedine karakteristike koje im se dopadaju. Kapitalisti\u010dka ideja da \u010dovjek nije dovoljno dobar, da mora bolje, br\u017ee i ja\u010de, \u010dini \u010dovjeka nepotpunim. Poistovje\u0107ivanje s nekim \u201eidealnijim\u201c ili, u ovom slu\u010daju, nekim tko se \u010dini idealniji, ja\u010di u odnosnu na okove koje dru\u0161tvo na njega postavlja, vrsta je obrambenog mehanizma koji nam omogu\u0107ava da na kratko zaboravimo \u0161to se \u010dini fakti\u010dno, jasno i nedvosmisleno, da zanemarimo \u010dinjenicu da smo odvi\u0161e zarobljeni da bismo bili sociopati. Ne privla\u010di nas sociopat kao takav, privla\u010di nas bunt koji on simbolizira.<\/p>\n

Me\u0111utim, to treba dokazati filozofski. Immanuel Kant, filozof njema\u010dkog idealizma, obja\u0161njava kako \u0107e predod\u017eba o sebi samome kao slobodnom bi\u0107u odrediti slobodu kao ishodi\u0161nu ideju. Isto tako, Kant komentira Platonovu ideju slobode u kontekstu zakona, koja je u ovom slu\u010daju promatranja sociopatskih likova posebno zanimljiva. Naime, u Platonovoj Republici<\/em> Kant \u0107e vidjeti utemeljenje ideje slobode koja omogu\u0107uje ustav i zakone koji \u010dine da sloboda svakoga mo\u017ee postojati zajedno sa slobodom drugih. Kapitalisti\u010dka ideja \u010dini \u010dovjeka neslobodnim unutar vlastite zbilje, zbog \u010dega pose\u017ee prema ideji implementacije fragmenata slobode u onu u kojoj postoji. Fiktivni nad\u010dovjek kojeg simbolizira sociopatski lik daje \u010dovjeku motivaciju za bunt protiv sistema koji ga \u010dini misaono nepokretnim.<\/p>\n

Dakle, nedostatak slobode jednog \u010dovjeka \u010dini ga \u017eeljnim jo\u0161, \u010dini ga \u017eeljnim karakteristika ni\u010deanskog nad\u010dovjeka. Ljubav i obo\u017eavanje jednog sociopata proizlazi upravo iz ideje da mi to nismo, ne\u0107emo biti te jednostavno nismo u stanju razumjeti na koji na\u010din toliko negirati fakti\u010dno, normirano i pravedno da bismo postigli takav odnos prema zbilji kakav imaju sociopati. Nedovoljnost slobode koju normira zakon, ali istovremena inertnost \u010dovjeka u odnosu na sami zakon, formira takav kult li\u010dnosti razli\u010ditih sociopatskih likova.<\/p>\n

Adrijan Vujica Markovi\u0107, 3.b<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

  Otkako postoji drama, postoji negativac, antijunak, problemati\u010dna li\u010dnost unutar knji\u017eevne fabule. Polarizacija likova tijekom antike, humanizma i renesanse omogu\u0107uje nam da jasno razlu\u010dimo njihov svjetonazor, da ih na pravi na\u010din okarakteriziramo u kontekstu djela te kao arhetip. Me\u0111utim, razvojem knji\u017eevnosti, kompleksno\u0161\u0107u si\u017eea i fabule raste i kompleksnost jednog lika. Idealan primjer za to jest […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[85],"tags":[],"class_list":["post-11831","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11831"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11831\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11834,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11831\/revisions\/11834"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11831"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11831"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}