{"id":12606,"date":"2022-10-23T14:57:43","date_gmt":"2022-10-23T12:57:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prva.hr\/?p=12606"},"modified":"2022-10-23T14:58:20","modified_gmt":"2022-10-23T12:58:20","slug":"no-gregor-ne-moze-biti-nadcovjek-pa-on-je-kukac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/2022\/10\/23\/no-gregor-ne-moze-biti-nadcovjek-pa-on-je-kukac\/","title":{"rendered":"No Gregor ne mo\u017ee biti nad\u010dovjek – \u00a0pa on je kukac!"},"content":{"rendered":"

Egzistencijalisti\u010dka transformacija<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

Kafkin stil, vi\u0161estruki simbolizam u korelaciji s magi\u010dnim realizmom dok opisuje Gregorovo preobra\u017eenje uistinu utjelovljuje duh egzistencijalizma. Ne samo da Gregor mijenja svoja tjelesna svojstva, svojstva koja moramo uzeti u obzir, svojstva koja ne valja suvi\u0161e analizirati, on mijenja i \u00a0svoju egzistenciju, gotovo iz temelja mijenja svojstva svoga postojanja. Treba li uop\u0107e, dakle, objasniti navedenu problematiku, jer su nam svima jasne temeljne razlike kukca i jednog trgova\u010dkog putnika? Trebalo bi nam biti jasno kako su to svojstva dvije razli\u010dite egzistencije, one sa svijesti te one koja samo obavlja zadatke potrebne za pre\u017eivljavanje ili pra\u0107enje \u017eivotinjskih nagona.<\/p>\n

Razlog Kafkine molbe da na naslovnici Preobra\u017eaja<\/em> ne bude kukac (koja, evidentno, nije poslu\u0161ana, upravo zato \u0107e itko te\u0161ko prona\u0107i knjigu s drugim motivima na naslovnici), \u010dini se krajnje trivijalna, bezna\u010dajna i gotovo kao hir, kao poku\u0161aj da jedna dandy, <\/em>ugla\u0111ena figura postane simbol bunta i odupiranja normama. Me\u0111utim, i\u0161\u010ditamo li tu molbu u kontekstu djela, smatram kako mo\u017eemo razlu\u010diti izrazito bitnu ideju koja stoji iza toga, a koja \u0107e nam biti va\u017ena pri daljnjoj analizi.<\/p>\n

Za po\u010detak valja napomenuti kako \u010dinjenica da je kukac simbol ne \u010dini naslovnicu spornom, spornom ju \u010dini upravo ideja kako kukac uistinu, koliko god se u njega zagledamo, to nije. Najbolji primjer, onaj u kojem mogu objasniti razliku izme\u0111u generalnih simbola i Gregorova preobra\u017eaja jest Poeov gavran koji je, iako simbol, ipak gavran. Jasno nam je \u0161to predstavlja, na koji na\u010din djeluje te nam je jasna njegova uloga u poemi, me\u0111utim upravo nejasnost ga \u010dini simbolom. Preobra\u017eaj gavrana nije evidentan, ne mo\u017eemo re\u0107i kako znamo \u0161to je gavran bio te kako znamo \u0161to ga odjeljuje od onog jata gavrana koje vidimo na obli\u017enjoj tre\u0161nji pogledamo li kroz prozor. Ne znamo \u010dime je uvjetovana \u010dinjenica da taj gavran nije samo gavran te ne znamo \u0161to se dogodilo da je to postao. Poeov gavran, dakle, ne mijenja svoju egzistenciju, mijenja neka svoja svojstva u odnosu na druge gavrane.<\/p>\n

Gregor, s druge strane, mijenja svoja svojstva, ali ih ne mijenja u odnosu na druge ljude ili na druge kukce, ve\u0107 mijenja ono tjelesno, istovremeno ostav\u0161i \u201eisti stari Gregor\u201c. Njegova netjelesna metamorfoza nastupa tek kasnije, u kontekstu okolnosti, ali i \u010dinjenice da vi\u0161e nije toliko sli\u010dan \u010dovjeku koliko bi volio biti. Tjelesna transformacija ne utje\u010de direktno na njegovu du\u0161evnu promjenu, ve\u0107 ga postavlja u situaciju gdje je takva du\u0161evna promjena neizbje\u017ena. Iz toga treba zaklju\u010diti kako Kafka nije \u017eelio kukca na naslovnici upravo zato jer kukac nije direktni uzrok njegove egzistencijalne promjene, odnosno obja\u0161njava kako se ne treba biti kukcem kako bi se bilo Gregorom.<\/p>\n

Me\u0111utim, ako lociramo kako postoji tjelesna i netjelesna transformacija samog Gregora, treba objasniti iz \u010dega u \u0161to se Gregor uop\u0107e transformira. Fizi\u010dka transformacija je intuitivna, jasna te, ako je to u egzistencijalizmu i avangardi uop\u0107e mogu\u0107e, nedvosmislena. Gregor, trgova\u010dki putnik, sada je kukac.<\/p>\n

Egzistencijalnu transformaciju objasnit \u0107u pomo\u0107u simbola koji se u djelu \u010dini naizgled bezna\u010dajnim, me\u0111utim omogu\u0107ava nam slojevitiju analizu i shva\u0107anje Gregorova novotvorenog postojanja. Naime, simbol njegovog najdra\u017eeg jela, te sami \u010din iznenadnog odbijanja, mo\u017ee biti \u010ditan u dva klju\u010da. Naime, mo\u017eemo re\u0107i kako je uz Gregorova tjelesna transformacija u kukca logi\u010dna kako \u0107e njegov svjetonazor poprimiti obilje\u017eja onog kako \u010dovjek do\u017eivljava kukca, kukca koji vrlo vjerojatno ne voli Gregorovo najdra\u017ee jelo ili ga pak jede samo zato jer je najbli\u017ee, najbr\u017ee te jedino dostupno. Me\u0111utim, kako bismo uistinu shvatili relaciju izme\u0111u Gregorova najdra\u017eeg jela i njegove metamorfoze, moramo promatrati jelo kao jednu od zemaljskih strasti koje se Gregor odri\u010de. To odricanje se, ipak, ne doga\u0111a svjesno, ve\u0107 nam otvara potpuno novu sferu Gregorova identiteta, onu podsvjesnu, onu koja upravo pati zbog tjelesne transformacije, koja se nekim dijelovima nje odupire, a neke prihva\u0107a.<\/p>\n

Strast donosi sre\u0107u, zadovoljstvo, a Gregor ih vi\u0161e iz nje ne dobiva. Me\u0111utim, jasno nam je kako Gregor sre\u0107u i prisnost i dalje mo\u017ee osje\u0107ati, \u0161to nam je natuknula retrospekcija Gregorovog prisje\u0107anja obitelji u nostalgi\u010dnom, na\u010delno lijepom svijetlu te Gregorovo gr\u010devito \u010duvanje slike iz \u010dasopisa. Dakle, govoriti o tome da je Gregor poprimio osobine kukca te da je zbog toga njegova strast jednostavno prestala biti zna\u010dajna, bilo bi krajnje nespretno za re\u0107i, upravo iz razloga \u0161to i dalje voli, \u017eeli i nada se, me\u0111utim, bez ovozemaljske ugode, gotovo kozmi\u010dki. Gregorova sre\u0107a i dalje postoji, nije se izgubila u nejasnoj \u201esvijesti\u201c jednog kukca. No, ona dolazi u oblicima koji nisu direktno povezani njegovim \u017eeljama, po\u017eudama te strastima, ve\u0107 u oblicima koji su povezani s njegovom novostvorenom egzistencijom.<\/p>\n

Valja u ovom trenutku govoriti o ni\u010deanskom nad\u010dovjeku, \u010dovjeku koji se upravo mora li\u0161iti zemaljskih strasti. Nietzsche u svome djelu Tako je govorio Zaratustra <\/em>govori upravo o takvoj, gregorovskoj<\/em> sre\u0107i, onoj koja nema temelj u zemaljskim po\u017eudama. O takvoj sre\u0107i govori upravo kao o idealnom tipu sre\u0107e, sre\u0107e koja se pripisuje upravo tom neodr\u017eivom konceptu nad\u010dovjeka, apsolutno slobodnog \u010dovjeka. Nietzsche govori: \u201e\u0160to mi je stalo do moje sre\u0107e! Ona je siroma\u0161na i gadna i puna bijednih u\u017eitaka. A trebalo je da moja sre\u0107a opravdava i sam opstanak!\u201c,<\/em> misle\u0107i na sre\u0107u o kakvoj govorimo upravo u Gregorovoj problematici. No Gregor ne mo\u017ee biti nad\u010dovjek, pa on je kukac!<\/p>\n

Kafkina \u017eelja neprikazivanja Gregora kao kukca mora biti jasnija u okviru ove problematike: Gregor nije kukac, me\u0111utim bje\u017ei od onog standardnog ljudskog. Bje\u017ei od svojih antropomorfnih obilje\u017eja, istovremeno postav\u0161i upravo predmet te\u017enje svakog \u010dovjeka. Metamorfozom se pomaknuo od ljudskog, a u procesu je postao idealno ljudsko, ljudski entitet koji svoju \u017eivotnu energiju i radost crpi upravo iz toga \u0161to postoji, \u0161to jest, iako mu stvarno nije nimalo jasnije za\u0161to je upravo on tu te za\u0161to je ba\u0161 kukac. Ne bi nam ni trebalo biti jasno za\u0161to je Gregor kukac, ali moramo shvatiti kako je klju\u010dan motiv upravo bje\u017eanje od ljudskog.<\/p>\n

Egzistencijalna transformacija upravo je u tome sadr\u017eana. Transformacijom u naizgled neljudsko, postao je upravo idealno ljudsko, ljudsko koje bez svojih zemaljskih po\u017euda mo\u017ee osje\u0107ati, biti zadovoljan i miran. Pobjegav\u0161i od ljudskog – Gregor je pribjegao idealu nadljudskog.<\/p>\n

Adrijan Vujica Markovi\u0107, 4.b<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Egzistencijalisti\u010dka transformacija   Kafkin stil, vi\u0161estruki simbolizam u korelaciji s magi\u010dnim realizmom dok opisuje Gregorovo preobra\u017eenje uistinu utjelovljuje duh egzistencijalizma. Ne samo da Gregor mijenja svoja tjelesna svojstva, svojstva koja moramo uzeti u obzir, svojstva koja ne valja suvi\u0161e analizirati, on mijenja i \u00a0svoju egzistenciju, gotovo iz temelja mijenja svojstva svoga postojanja. Treba li uop\u0107e, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[85],"tags":[],"class_list":["post-12606","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12606","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12606"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12606\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12609,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12606\/revisions\/12609"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12606"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12606"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12606"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}