{"id":16129,"date":"2023-12-17T16:00:45","date_gmt":"2023-12-17T15:00:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prva.hr\/?p=16129"},"modified":"2023-12-17T16:12:22","modified_gmt":"2023-12-17T15:12:22","slug":"vladimir-nazor-nutarnje-more","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/2023\/12\/17\/vladimir-nazor-nutarnje-more\/","title":{"rendered":"Vladimir Nazor: Nutarnje more"},"content":{"rendered":"\n

Vladimir Nazor, istaknuti hrvatski pjesnik, romanopisac i politi\u010dar, ro\u0111en je na otoku Bra\u010du 1876. godine. Napisao je preko 500 pjesama i niz proznih djela od kojih su najpoznatija: Veli Jo\u017ee, Albus-kralj, Minja i Halugica. Njegov doprinos knji\u017eevnosti odra\u017eava se u razli\u010ditim fazama stvarala\u0161tva, od ranih radova s motivima iz slavenske i hrvatske tradicije do anga\u017eiranih tekstova s politi\u010dkim podtekstom tijekom rata. Vladimir Nazor osim u knji\u017eevnosti djelovao je i u politici, posebice tijekom razdoblja NDH, gdje je zauzeo antifa\u0161isti\u010dki stav te sura\u0111ivao s partizanima. Bio je predsjednik Narodne Republike Hrvatske, a nalazio se i na \u010delu ZAVNOH-a. Umro je 1949. godine u Zagrebu te se njemu u \u010dast svake godine dodjeljuje nagrada s njegovim imenom za umjetni\u010dka dostignu\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Nutarnje more, misaona je pjesma i sastoji se od tri katrena, odnosno tri strofe od kojih svaka ima \u010detiri stiha. Stih u pjesmi je dvanaesterac i on pridonosi sve\u010danosti izraza, isti\u010du\u0107i ozbiljnost teme koja dominira pjesmom. Ova struktura stvara ritmi\u010dku dinamiku koja prati pjesni\u010dki izraz tuge i unutarnjih oluja. Vanjska kompozicija tako\u0111er obuhva\u0107a unakrsnu rimu (ABAB) u prve dvije kitice koja stvara skladan ritam, dok je u tre\u0107oj kitici prisutna obgrljena rima (ABBA), nagla\u0161avaju\u0107i emocionalnu napetost. Osim toga va\u017eno je i spomenuti da je pjesma pisana vezanim stihom.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Temeljni motiv pjesme je unutarnje more koje simbolizira razli\u010dite probleme i te\u0161ke trenutke s kojima se svaki \u010dovjek nosi tijekom svojega \u017eivota. Pjesnik opisuje nutarnje more<\/em> kao no\u0107no more koje ne poznaje san, sugeriraju\u0107i na konstantnu unutarnju borbu i tjeskobu lirskog subjekta koja ga sprje\u010dava da \u017eivi normalan \u017eivot. Pjesni\u010dke slike uklju\u010duju jecaj i plakanje crnih liti<\/em>, olovni tok misli, \u0161to stvara atmosferu te\u017eine i melankolije. Olovna voda<\/em> koja se slijeva u dubine du\u0161e metafori\u010dki prikazuje teret emotivnih isku\u0161enja i unutarnjih sukoba. U pjesmi se ve\u0107 u prvom stihu javlja eufemizam, odnosno bla\u017ei izraz za ne\u0161to \u0161to mo\u017ee biti zastra\u0161uju\u0107e, a to je u ovom slu\u010daju te\u0161ko emocionalno stanje lirskog subjekta zbog kojeg se lo\u0161e osje\u0107a i ne mo\u017ee spavati :Jedno no\u0107no more, koje ne zna za san<\/em>.   Tako\u0111er, u pjesmi se pojavljuje i hiperbola: \u010cujem kako vodu olovnu mi liva<\/em>, kako bi se naglasila te\u017eina problema s kojima se nosi lirski subjekt, a epitet olovnu<\/em> nam omogu\u0107uje da zamislimo koliko su te\u0161ki pjesnikovi problemi. U pjesmi se javlja i alegorija:Slu\u0161am. \u010cekam. – Zadnja kad mi do\u0111e hora, <\/em> \u0161to je pjesni\u010dki izraz za kraj dana ili \u017eivota. Osim toga u ovom stihu javlja se i inverzija, odnosno obrnut red rije\u010di kako bi se naglasila pjesnikova tuga i nedostatak volje za \u017eivotom. Tako\u0111er, u tre\u0107em stihu prve kitice nalazi se i asonanca. U stihu: Uvijek, i dan kad me raji<\/em> sun\u010dan, jasan,<\/em> pjesnik ponavlja samoglasnik a s ciljem isticanja njegovih emocija te nazna\u010davanja posebnog ugo\u0111aja. U pjesmi se pojavljuju i simboli\u010dki elementi, poput : Afrodite iz dna gr\u010dkog mora<\/em>, koja predstavlja ljepotu koju pjesnik \u017eeli izvu\u0107i iz nutarnjeg mora. Afrodita, bo\u017eica ljubavi i ljepote, postaje simbol nade i tra\u017eenja ljepote unato\u010d te\u0161ko\u0107ama. Vizualna pjesni\u010dka slika : \u010dista, sjajna, mlada<\/em>, ukazuje nam na te\u017enju prema unutarnjoj obnovi i i\u0161\u010dekivanju boljeg sutra. U kontekstu pjesme, Nazor preko ovih motiva, slika, simbola i metafora istra\u017euje unutarnju borbu, tjeskobu, ali istovremeno pokazuje nadu u mogu\u0107nost emotivnog iscjeljenja i pro\u010di\u0161\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n

“Nutarnje more” nije samo pjesma, ve\u0107 putovanje unutarnjim olujama odnosno, emocijama pjesnika. Velikim brojem razli\u010ditih stilskih figura, Vladimir Nazor prenosi svoju introspekciju na \u010ditatelja, pozivaju\u0107i nas na istra\u017eivanje vlastitih emocija i spoznaju da nekada moramo pro\u0107i i kroz lo\u0161e trenutke da bismo do\u010dekali i one dobre. Zavr\u0161ni dio pjesme povezuje naslov s cjelokupnim sadr\u017eajem. Nutarnje more postaje simbol pjesnikove unutarnje borbe, a Afrodita koja izranja iz njega mo\u017ee simbolizirati bolja vremena koja su pred nama i osloba\u0111anje od nutarnjih demona.<\/p>\n\n\n\n

Roko Perakovi\u0107, 1.b<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vladimir Nazor, istaknuti hrvatski pjesnik, romanopisac i politi\u010dar, ro\u0111en je na otoku Bra\u010du 1876. godine. Napisao je preko 500 pjesama i niz proznih djela od kojih su najpoznatija: Veli Jo\u017ee, Albus-kralj, Minja i Halugica. Njegov doprinos knji\u017eevnosti odra\u017eava se u razli\u010ditim fazama stvarala\u0161tva, od ranih radova s motivima iz slavenske i hrvatske tradicije do anga\u017eiranih […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[85,1],"tags":[],"class_list":["post-16129","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog","category-nekategorizirano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16129"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16129\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16132,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16129\/revisions\/16132"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}