{"id":16366,"date":"2024-01-21T15:44:52","date_gmt":"2024-01-21T14:44:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prva.hr\/?p=16366"},"modified":"2024-01-21T15:46:30","modified_gmt":"2024-01-21T14:46:30","slug":"tijelo-i-identitet","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/2024\/01\/21\/tijelo-i-identitet\/","title":{"rendered":"Tijelo i identitet"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prema Elizabeth Grosz, tijelo i tjelesnost su kao aspekti identiteta i ljudske egzistencije bili zanemarivani u povijesti i filozofiji zapadne humanisti\u010dke tradicije. Ona tvrdi da je zapadnja\u010dki odnos prema tijelu obilje\u017een dualizmom: duh \u2013 tijelo, prilikom \u010dega se stvaraju hijerarhijski, binarni parovi. Tijelo, kao kompleksan simbol identiteta, \u010desto je klju\u010dna tema u knji\u017eevnosti. U djelima Antuna Branka \u0160imi\u0107a, M. Adamovi\u0107a i A. Maskalana te Franza Kafke, vidljivi su razli\u010diti pogledi na tijelo i identitet te suvremeni koncept tijela u dru\u0161tvu.
U ekspresionisti\u010dkoj pjesmi Siromahu<\/em>, Antuna Branka \u0160imi\u0107a, tijelo siromaha postaje sredi\u0161nji motiv te razlog dehumanizacije i mentalnog propadanja. Tijelo postaje metafora praznine i izgubljenih nadanja. Pjesma izra\u017eava kompleksnu povezanost izme\u0111u tijela i identiteta, fokusiraju\u0107i se na su\u0161tinsku degradaciju tijela siroma\u0161nog pojedinca i njezin utjecaj na oblikovanje identiteta. Usporedba izme\u0111u siromaha i bogata\u0161a, dodatno nagla\u0161ava povezanost izme\u0111u tijela i identiteta. Stih: Bogata\u0161 gleda kud si nesto, \u010dude\u0107i se \/ I\u0161\u010deznu ko miris;<\/em> sugerira da je tijelo siromaha gotovo neprimjetno ili neva\u017eno u dru\u0161tvenom kontekstu. Ovaj kontrast ukazuje na to kako tijelo mo\u017ee biti sredstvo kojim se konstruira dru\u0161tvena osoba. Proces starenja i fizi\u010dkih promjena utje\u010de na psihi\u010dko stanje pojedinca koje se manifestira u identitetu na razli\u010dite na\u010dine kao \u0161to su manjak samopouzdanja, mr\u017enja prema samome sebi te nagle promjene raspolo\u017eenja. Opisivanje siromaha kao: tanak, proziran i plav<\/em>,  sugerira lomljivost i gotovo neopipljivu prirodu njegova postojanja. Takva simbolika poja\u010dava dojam krhkosti identiteta siromaha, isti\u010du\u0107i kako vanjski izgled odra\u017eava unutarnje sukobe i osje\u0107aje gubitka.
U eseju: Tijelo, identitet i tjelesne modifikacije<\/em>, Adamovi\u0107 i Maskalan istra\u017euju povezanost estetike tijela sa osobno\u0161\u0107u njegova doma\u0107ina; temu koju ve\u017eemo za suvremeno doba. Autori nagla\u0161avaju kako suvremeno dru\u0161tvo \u010desto postavlja estetske standarde kao temeljne vrijednosti, povezuju\u0107i lijepo tijelo s mlado\u0161\u0107u, zdravljem, fizi\u010dkom snagom, izdr\u017eljivo\u0161\u0107u i eroti\u010dno\u0161\u0107u. Time tijelo postaje klju\u010dni izraz identiteta, jer se pojedinac identificira ili odbacuje temeljem svoje uskla\u0111enosti s ovim dru\u0161tvenim normama. Ukoliko vanjskim obilje\u017eljima ne zadovoljava uvjete okoline – ne zadovoljava ni unutarnjim. Iskazuju se razli\u010dite tjelesne modifikacije, poput dijeta, vje\u017ebanja, kozmeti\u010dkih zahvata i kirur\u0161kih intervencija, kao izraza suvremenih te\u017enji prema postizanju estetskih ideala. Ove prakse postaju na\u010dini na koje ljudi oblikuju svoje tijelo kako bi zadovoljili dru\u0161tvene norme ljepote, utje\u010du\u0107i time na vlastiti identitet. Time postaju prihva\u0107eni u dru\u0161tvu; povezanost tijela i identiteta u ovom kontekstu ilustrira kompleksnost odnosa izme\u0111u fizi\u010dkog i psihi\u010dkog u dana\u0161njem svijetu.
U Kafkinoj Preobrazbi<\/em>, tijelo Gregora Samse postaje klju\u010dna to\u010dka transformacije identiteta. Fizi\u010dke promjene, poput izgubljenih sposobnosti kretanja, odra\u017eavaju unutarnji sukob i gubitak identiteta na vi\u0161e na\u010dina: Nije se tome \u010dudio, prije se moglo re\u0107i da mu se \u010dinilo neprirodnim \u0161to je dosada mogao hodati<\/em>, ilustrira disonancu izme\u0111u fizi\u010dkog i emocionalnog identiteta. Likom Gregora, Kafka istra\u017euje kako dru\u0161tvo reagira na fizi\u010dke razlike i odstupanja od normi. Gregorova transformacija dovodi do izolacije i neprihva\u0107anja u obitelji, a dru\u0161tvene interakcije postaju izazovne zbog njegovog izmijenjenog tijela. Fizi\u010dka promjena u kukca ograni\u010dava funkcionalnost Gregorova tijela. On gubi sposobnost normalnog kretanja i komunikacije, \u0161to dodatno utje\u010de na njegovu osobnost i odnose unutar obitelji. Gregorova preobrazba mo\u017ee se promatrati kroz kantovsku perspektivu identiteta. Prema Immanuelu Kantu, identitet je povezan s unutarnjim subjektivnim iskustvom, neovisno o vanjskim promjenama. Iako se fizi\u010dki transformira u kukca, Gregor zadr\u017eava svoju unutarnju svijest i sukobe, \u0161to nagla\u0161ava va\u017enost unutarnjeg identiteta.
Tijelo i identitet, u kontekstu pitanja roda, seksualnosti i dru\u0161tvenih normi, danas postaju polazi\u0161te za analizu kompleksnih i \u010desto kontroverznih dinamika koje oblikuju suvremeno dru\u0161tvo. Kroz prizmu rodnih uloga, izraza seksualnosti te nametnutih normi, tijelo postaje arenom gdje se izra\u017eavaju i osporavaju identitetski konstrukti. Pitanja dru\u0161tvenih normi dodatno utje\u010du na konstrukciju identiteta. Norme vezane uz oblik tijela, ljepotu i tjelesnu izra\u017eenost postavljaju standarde koji utje\u010du na to kako se ljudi percipiraju i kako se do\u017eivljavaju u dru\u0161tvu. Pritisak da se odgovara odre\u0111enim standardima \u010desto rezultira niskim samopouzdanjem i nesigurnostima vezanim uz vlastiti identitet. Suvremeno dru\u0161tvo, me\u0111utim, svjedo\u010di rastu\u0107oj borbi za prihva\u0107anje razli\u010ditosti i dekonstrukciju tradicionalnih normi. Aktivizam vezan uz prava LGBTQ+ zajednice, feministi\u010dki pokreti i sli\u010dne akcije poti\u010du na razmi\u0161ljanje o raznolikosti tijela, identiteta i seksualnosti. Ovi pokreti igraju klju\u010dnu ulogu u mijenjanju dru\u0161tvenih percepcija i stvaranju prostora za inkluzivnost i prihva\u0107anje.<\/p>\n\n\n\n

Suvremene percepcije tijela ukazuju na dru\u0161tvenu i materijalnu konstrukciju identiteta. Knji\u017eevnim djelima, autori nam pru\u017eaju uvid u kompleksnost odnosa izme\u0111u tijela i identiteta, isti\u010du\u0107i kako vanjske manifestacije \u010desto odra\u017eavaju duboke unutarnje promjene i obrnuto. Ovi knji\u017eevnici pokazuju kako fiktivni likovi \u010desto slu\u017ee kao ogledalo dru\u0161tvenih normi i individualnih identitetskih borbi, poti\u010du\u0107i nas da razmi\u0161ljamo o vlastitom odnosu prema tijelu i identitetu. Pojam tijela je temeljni dio osobnog identiteta \u0109ije promjene znatno utje\u010du na njegovo oblikovanje. Okru\u017eenje u kojem tijelo postoji znatno utje\u010de na proces formiranja identiteta kao i mentalnog zdravlja. <\/p>\n\n\n\n

Nika Katanica,<\/strong> 4.e<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema Elizabeth Grosz, tijelo i tjelesnost su kao aspekti identiteta i ljudske egzistencije bili zanemarivani u povijesti i filozofiji zapadne humanisti\u010dke tradicije. Ona tvrdi da je zapadnja\u010dki odnos prema tijelu obilje\u017een dualizmom: duh \u2013 tijelo, prilikom \u010dega se stvaraju hijerarhijski, binarni parovi. Tijelo, kao kompleksan simbol identiteta, \u010desto je klju\u010dna tema u knji\u017eevnosti. U djelima […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"0","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[85],"tags":[],"class_list":["post-16366","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16366","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16366"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16366\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16370,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16366\/revisions\/16370"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16366"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16366"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16366"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}