{"id":16756,"date":"2024-02-24T17:03:56","date_gmt":"2024-02-24T16:03:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prva.hr\/?p=16756"},"modified":"2024-02-24T17:04:00","modified_gmt":"2024-02-24T16:04:00","slug":"o-platonovoj-spilji-ili-kako-prihvatiti-promjenu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/2024\/02\/24\/o-platonovoj-spilji-ili-kako-prihvatiti-promjenu\/","title":{"rendered":"O Platonovoj \u0161pilji ili kako prihvatiti promjenu"},"content":{"rendered":"\n

Tijekom povijesti mnogi su poku\u0161ali odgovoriti na pitanje \u0161to je \u017eivot ili njegova bit. Tom se temom bavio i \u010duveni gr\u010dki filozof Platon koji je svoje u\u010denje temeljio na teoriji ideja o realnim spoznajama uma koje su strogo odvojene od osje\u0107aja i stoga su takve ideje objektivne i nepromjenjive kao npr. ideja ljepote, istine, pravde i dobrote. Jedan od knji\u017eevnika koji se bavio sli\u010dnim moralnim i univerzalnim temama je i \u0161panjolski barokni pisac Pedro Calderon de la Barca koji se u svojem djelu ,,\u017divot je san” \u00a0bavi dilemom \u0161to je u \u017eivotu san, a \u0161to java pitaju\u0107i se cijelo vrijeme, upravo kao i Platon u svojoj tzv. alegoriji o \u0161pilji<\/em> iz djela ,,Dr\u017eava”, mo\u017eemo li utjecati na sudbinu snagom razuma i volje i kako odijeliti stvarnost od zablude. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Calderonov glavni junak, Sigismund jo\u0161 je kao dijete okovan i ba\u010den u samotnu kulu bez stvarnog doticaja s vanjskim svijetom, a njegova spoznaja o \u017eivotu temelji se na subjektivnim slikama stvorenim u njegovim mislima. Samotni \u017eivot je za njega jedina stvarnost, a novi i nepoznati svijet izvan kule do\u017eivljava kao san. Sigismundovu tamnicu u samotnoj kuli mo\u017eemo lako usporediti s platonovskom mra\u010dnom \u0161piljom u kojoj okovani zatvorenici, okrenuti le\u0111ima otvoru kroz koji ulazi svjetlo, razmi\u0161ljaju samo na temelju slika sjena koje se pojavljuju pred njima i nejasnih zvukova koji dopiru izvana i koji su za njih jedina poznata stvarnost u mraku u kojem se nalaze. \u017dive\u0107i tako u neznanju i nesvjesni vanjskog svijeta. Iako Calderonov junak iz svoje tamnice izlazi voljom svojeg oca, a Platonov zatvorenik sam se osloba\u0111a i kre\u0107e prema izlazu, obojica se moraju suo\u010diti s nepoznatim i sasvim druk\u010dijim svijetom, a u isto vrijeme i sa samima sobom i prihvatiti novi put ka spoznaji. Taj je put pun nesporazuma, straha, nedoumica te zahtijeva hrabrost, spremnost na promjene i prihva\u0107anje druk\u010dijeg na\u010dina \u017eivota i razmi\u0161ljanja. I Sigismund i Platonov zatvorenik uspijevaju nadvladati svoje strahove, prihvatiti nova iskustva i prilike koje im vanjski svijet pru\u017ea. Sigismund shva\u0107a da ljudi promatraju svijet samo iz jednog kuta i to iz polo\u017eaja u kojem se nalaze jer ne znaju ili ne \u017eele shvatiti da se iste stvari mogu promatrati na vi\u0161e na\u010dina: Sanja, kom se uspjeh nudi,\/ sanja, koji \u010dasti \u017eudi,\/ i tko vrije\u0111a bli\u017enjeg svoga.\/ Tako, eto, stvari stoje:\/ svaki sanja ono \u0161to je,\/ samo nije svjestan toga.<\/em> (2. \u010din, 19. scena). Svjestan je da burne reakcije temeljene na osje\u0107ajima mogu biti pogubne, a da se jedino razumnim odlukama i iskrenom dobrotom mo\u017ee pobijediti zlo i promijeniti sudbina pa se na kraju odlu\u010duje mijenjati kako bi \u010dinio dobro, ne samo sebi ve\u0107 i svojoj zemlji: \u2026 ipak se sudba ne svladava\/ osve\u0107ivanjem i nepravdom,\/ \u010dak se jo\u0161 vi\u0161e izaziva;\/ tako, tko ho\u0107e da pobijedi\/ svoju sudbinu, mora biti\/ vrlo razuman i umjeren. <\/em>(3. \u010din, 14. scena). Platonov zatvorenik isto shva\u0107a da je cijelo vrijeme \u017eivio u zabludi pa se vra\u0107a su pe\u0107inu kako bi uvjerio ostale zatvorenike da odbace okove, iza\u0111u i prihvate stvarnost. Me\u0111utim, zatvorenici za to nisu spremni, za njih su sjene i \u0161umovi koje \u010duju jedina i prava istina i uporni su u namjeri da ni\u0161ta ne mijenjaju. Pobje\u0111uje strah zajednice od nepoznatog, a pojedinac gubi svoju bitku i na kraju bude ubijen.<\/p>\n\n\n\n

Ljudi mogu i ne moraju \u017eeljeti i prihvatiti promjene. Calderon nam je pokazao da se oni koji to uspiju izgra\u0111uju u \u010dvrste pojedince, zaslu\u017euju po\u0161tovanje zajednice i dobivaju priliku ne\u0161to mijenjati na bolje, kao Sigismund. Ostali mogu u\u017eivati u svojem konformizmu i uvjeravati se da su sretni u svojim sku\u010denim prostorima, a svaku prijetnju koja ih gura u nepoznato ukloniti, upravo kao \u0161to su u\u010dinili Platonovi zatvorenici. \u017divot je pun mogu\u0107nosti i smjerova, a na\u0161 je osobni izbor koji put odabrati.  <\/p>\n\n\n\n

Mare Ga\u0161par, 2.b<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Literatura:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Platon<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/nova-akropola.com\/filozofija-i-psihologija\/filozofija\/platonov-mit-o-pecini\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

Integrirani ud\u017ebenik hrvatskog jezika za drugi razred gimnazije Hrvatski jezik i knji\u017eevnost 2<\/em>; autori Korana Serdarevi\u0107, Marina \u010cubri\u0107, Igor Marko Gligori\u0107, Igor Medi\u0107; Izdava\u010dka ku\u0107a \u0160kolska knjiga d.d.<\/em>; godina izdanja 2020. godina<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom povijesti mnogi su poku\u0161ali odgovoriti na pitanje \u0161to je \u017eivot ili njegova bit. Tom se temom bavio i \u010duveni gr\u010dki filozof Platon koji je svoje u\u010denje temeljio na teoriji ideja o realnim spoznajama uma koje su strogo odvojene od osje\u0107aja i stoga su takve ideje objektivne i nepromjenjive kao npr. ideja ljepote, istine, pravde […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"0","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[85],"tags":[],"class_list":["post-16756","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16756","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=16756"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16756\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16758,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/16756\/revisions\/16758"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=16756"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=16756"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=16756"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}