{"id":17593,"date":"2024-05-19T14:07:32","date_gmt":"2024-05-19T12:07:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prva.hr\/?p=17593"},"modified":"2024-05-19T14:07:37","modified_gmt":"2024-05-19T12:07:37","slug":"ja-citatelj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/2024\/05\/19\/ja-citatelj\/","title":{"rendered":"Ja \u010ditatelj"},"content":{"rendered":"\n

Ja \u010ditateljica<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U knji\u017eevnim djelima sam uglavnom od malena tra\u017eila zabavu. To je bio jedan od glavnih na\u010dina kako zaboraviti sve obaveze i brige. Naravno, tu se  mo\u017ee ra\u010dunati i gledanje serija i filmova, ali ono \u0161to sam s vremenom po\u010dela cijeniti kod knjiga tijekom godina \u0161kolovanja je to \u0161to knji\u017eevnost nije gotov proizvod. Djela su napisana kao gotova cjelina, no tu ostaje toliko mjesta gdje mi uvr\u0161tavamo sebe tj. mjesta za slobodu na\u0161eg razumijevanja. Djela nam razvijaju ma\u0161tu, pro\u0161iruju vokabular i komunikacijske vje\u0161tine te vje\u017ebaju koncentraciju \u0161to je vrlo va\u017eno jer smo zbog medija navikli na brzu dostupnost informacija i na gledanje sadr\u017eaja koji nam se nude ,,bez misli u glavi\u2019\u2019.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Imam osje\u0107aj da svaka pro\u010ditana knjiga postaje dio mene, kao neko sje\u0107anje. U svojim mislima pohranjujem svaku okolinu koju sam slo\u017eila u skladu s napisanim rije\u010dima. Zato sam poprili\u010dno spor \u010ditatelj. Kada netko spomene Gregora Samsu, meni se slika njegove sobe pojavi u mislima i to\u010dno znam gdje sam u trenutku \u010ditanja stavila njegov stol, njegov krevet, sliku na zidu i vrata.  Sve je prikazano kao da sam to uistinu vidjela u stvarnosti. Naj\u010de\u0161\u0107e, kada bih nai\u0161la na sliku njegove sobe u knjizi ili na internetu, shvatila bih da sam krivo protuma\u010dila raspored likova i namje\u0161taja, ali umjesto da ju ispravim u glavi, ona tako ostaje jer smatram da je to cilj. Smatram da je va\u017eno da nijednoj osobi nije sasvim jednako tuma\u010denje rije\u010di i da ma\u0161ta djeluje u smjeru shva\u0107anja na temelju identiteta tj. mi\u0161ljenja i iskustava. Rekla bih da na taj na\u010din knji\u017eevna djela pro\u0161iruju i na\u0161a \u017eivotna iskustva i iznimno doprinose razvoju kreativnosti i ma\u0161te. Ja sam bila na toliko mjesta, u toliko atmosfera i upoznala tolike ljude i to sve unutar \u010detiri zida svoje sobe. To je sve bio plod moje ma\u0161te izazvan opisima pa zato najvi\u0161e u\u017eivam u knjigama koje imaju detaljne opise mjesta, ljudi ili nekih predmeta kao \u0161to je Dostojevskijev Zlo\u010din i kazna. Iako mi se djelo Zlo\u010din i kazna nije u potpunosti svidjelo na po\u010detku jer me odbijao realizam i surovost ljudskosti koju predstavlja, kada smo karakterizirali likove i otkrivali razloge Raskoljnikovljeva pona\u0161anja bolje sam razumjela djelo u cijelosti pa je tako ostavilo na mene ve\u0107i dojam. S druge strane ponekad su mi takve knjige dosadne za \u010ditanje pa radije \u010ditam drame kao \u0161to su Antigona ili Fedra u kojima su \u010desti sukobi likova jer se ponajvi\u0161e temelje na dijalogu. Kada \u010ditam romane imam osje\u0107aj da gledam sve izvana jer postoji pripovjeda\u010d, a kod drama imam osje\u0107aj kao da sam ja taj pripovjeda\u010d koji svjedo\u010di doga\u0111anjima tj. da ne postoji posrednik izme\u0111u mene i likova pa ih i \u010ditam \u010de\u0161\u0107e. Mogu re\u0107i da su mi najdra\u017ea ona djela u kojima je radnja dinami\u010dna, postoji preokret i napetost, ali da se uz to nalazi i slikovito predo\u010davanje okoline i ljudi. Uz navedeno je va\u017ena i tema djela, a dosad mi je najdra\u017ea bila tema egzistencijalizma jer je povezana s filozofijom ljudskog postojanja koja mi je tako\u0111er jako interesantna i s u\u017eitkom \u010ditam takvu literaturu.<\/p>\n\n\n\n

 S obzirom da je moja \u017eeljena karijera gluma moja je volja za \u010ditanjem rasla sve vi\u0161e kad sam razumjela koliko su ta dva pojma usko povezana. Knji\u017eevnost sam po\u010dela shva\u0107ati kao kanal za sve \u0161to mi treba u glumi za bolje shva\u0107anje i seciranje likova koje \u017eelim glumiti jer za postajanje lika trebam prvo razumjeti njega i njegovu ulogu u cjelovitosti djela. Osim za glumu mislim da \u0107e mi moje \u010ditateljsko iskustvo pomo\u0107i i u daljnjoj potrazi za djelima koja mi se svi\u0111aju jer \u0107u mo\u0107i i sama predvidjeti koje je zna\u010denje i uloga djela i likova. \u010cesto sam izbjegavala knji\u017eevne klasike jer sam mislila da su prekomplicirani i dosadni, no u isto vrijeme sam se po\u010dela ozbiljnije baviti glumom i krenula u srednju \u0161kolu pa sam ih zbog tog morala \u010ditati. Drago mi je da je tako jer me sada vi\u0161e nije strah ako likovi nisu crno bijeli i ne odustajem od djela koje sam zapo\u010dela jer se pro\u0161irio moj knji\u017eevni interes tj. ve\u0107i opseg djela mi je shvatljiv i razumijem ih na vi\u0161e razina. Zapravo sam najzahvalnija \u0161to su me knjige nau\u010dile koncentraciji i ustrajanju u onome \u0161to zapo\u010dnem.<\/p>\n\n\n\n

Knji\u017eevna djela vidim kao veliki dio svog \u017eivota jer sam pro\u010ditala puno raznolikih djela od kojih je svaki ostavio barem neke scene i atmosferu u mojem sje\u0107anju. Smatram da mi je \u010ditanje pomoglo u tome da se bolje izra\u017eavam jer mi se u osnovnoj \u0161koli jako \u010desto doga\u0111alo da imam nacrt i osje\u0107aj onoga \u0161to \u017eelim re\u0107i u glavi, ali jednostavno to ne mogu objasniti. Rekla bih da imam i razvijenu kreativnost i ma\u0161tu ba\u0161 zato \u0161to \u010ditam od kad sam bila mala. Definicija kreativnosti je pronalazak razli\u010ditih rje\u0161enja za isti problem. To se najbolje dobiva iskustvom, a najbr\u017ei na\u010din da do\u0111emo do raznolikog iskustva je \u010ditanje.<\/p>\n\n\n\n

Nika Dani\u010di\u0107, 4.c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ja \u010ditatelj<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada bi mi se u osnovnoj \u0161koli postavilo pitanje \u010ditam li, te \u0161to to\u010dno, ispitiva\u010d bi od mene vjerojatno dobio negativnu povratnu informaciju. Odgovorio bih mu da ne \u010ditam, odnosno da ne \u010ditam dovoljno te da \u010ditam isklju\u010divo obaveznu \u0161kolsku literaturu. Me\u0111utim, mnogo se toga promijenilo od osnovno\u0161kolskih dana, \u0161to uop\u0107e nisam slutio da \u0107e se dogoditi prilikom upisivanja srednje \u0161kole. Uzroci su te promijene mnogobrojni, a me\u0111u njima zna\u010dajno mjesto zasigurno zauzimaju i razna djela koja sam pro\u010ditao tijekom svojega srednjo\u0161kolskog obrazovanja. Htio bih prije svega u nekoliko re\u010denica prikazati vlastiti put od skoro potpune knji\u017eevne ignorancije prema zanimanju za knji\u017eevnost i knjigu op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n

 U srednjoj sam se \u0161koli prvi put susreo s autorima knji\u017eevnih klasika, a moje je detaljnije prou\u010davanje tih djela isprva poticala bojazan od dr\u017eavne mature jer sam znao kako bez cjelovitog razumijevanja djela ne mogu polu\u010diti uspjeh na spomenutom ispitu. Me\u0111utim, s vremenom sam po\u010deo uvi\u0111ati da primjenom nau\u010denih knji\u017eevnopovijesnih pojmova bolje razumijem sr\u017e odre\u0111enog knji\u017eevnog djela te sam po\u010deo sve vi\u0161e prou\u010davati autore i raditi vlastite ra\u0161\u010dlambe temeljene na pojmovima koje sam usvojio. Takvim detaljnim prou\u010davanjem odre\u0111enih djela sve sam vi\u0161e po\u010deo shva\u0107ati kako tipovi pojedinih likova ponavljaju, kao i neki simboli te sam po\u010deo na komparativnoj razini vr\u0161iti ra\u0161\u010dlambe analiziraju\u0107i pojedine likove. Sasvim slu\u010dajno, takvom sam analizom po\u010deo uvi\u0111ati razne osobnosti koje predstavljaju knji\u017eevni likovi i s njima se poistovje\u0107ivati oblikuju\u0107i pritom vlastiti svjetonazor i ideale. Knjige su me, naime, po\u010dele iznimno zanimati jer sam u njima nalazio alternativne na\u010dine gledanja na sebe samoga te sam stoga po\u010deo tra\u017eiti knjige koje su izvan planiranoga \u0161kolskog programa. Mo\u017ee se re\u0107i da su glavni poticaji koji su me doveli do samovoljnog \u010ditanje prije svega \u0161kola i lektire koje sam bio obvezan pro\u010ditati.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, jo\u0161 jedan va\u017ean \u010dimbenik u oblikovanju mene kao \u010ditatelja zasigurno je ljubav koju gajim prema prou\u010davanju jezika. Ne prou\u010dava se uzaludno na studijima jezika i knji\u017eevnost napisana na tom jeziku, bilo to na standardu ili na nekim arhai\u010dnijim formama odre\u0111enoga jezika. U mojem slu\u010daju, va\u017enu ulogu u tome imao je ruski jezik. Ruska je knji\u017eevnost bez sumnje jedna od najpoznatijih jer sadr\u017ei antologijska djela svevremenskih autora poput Dostojevskog, Tolstoja, Ljermontova, i drugih. Budu\u0107i da sam velik zaljubljenik u ruski jezik, oku\u0161ao sam se u \u010ditanju tekstova ruskih pisaca kako u originalu, tako i u prijevodu. Ruski jezik otvorio mi je pogled u meni sasvim nepoznatu stranu knji\u017eevnosti jer sam se tijekom svojeg osnovno\u0161kolskog, ali i srednjo\u0161kolskog obrazovanja susretao uglavnom s hrvatskim knji\u017eevnicima (o kojima \u0107e svakako biti rije\u010di u nastavku), a ruski svijet mi je bio potpuna nepoznanica koju je tek trebalo istra\u017eiti. Prou\u010davaju\u0107i  rusku knji\u017eevnost, za koju sa sigurno\u0161\u0107u mogu re\u0107i da je na oblikovanje mojega identiteta najvi\u0161e utjecala, i razne poznate i manje poznate ruske autore, dobio sam uvid u likove koji su me zadivili svojom kompleksno\u0161\u0107u, ali su mi istovremeno pomogli u otkrivanju samog sebe. Mo\u017eda najva\u017eniji lik s kojim sam se upoznao \u010ditaju\u0107i ruske realisti\u010dke romane petrogradski je siroma\u0161ni student Raskoljnikov. U njemu sam vidio impresiju svojega \u017eivotnog puta od ideji svemo\u0107nosti \u010dovjeka do saznanja da smo mali pred vje\u010dnom Istinom (ne\u0161to sli\u010dno kako je pisao Ujevi\u0107, \u201eNe gordi se\u201c). Me\u0111utim, osim ranije re\u010denoga saznanja, ruska knji\u017eevnost, zajedno s hrvatskom, probudila je u meni jo\u0161 jedan ideal koji tako\u0111er ima veliki utjecaj na oblikovanje mojega identiteta.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, nije samo ruska knji\u017eevnost utjecala na mene i moje \u010ditateljske preferencije, nego i doma\u0107a, hrvatska knji\u017eevnost. Smatram da je ve\u0107ini u\u010denika hrvatska knji\u017eevnost uglavnom nezanimljiva zbog njezine arhai\u010dnosti i tema ne toliko bliskih dana\u0161njoj mlade\u017ei. Me\u0111utim, na mene je utjecala hrvatska knji\u017eevnost jednog odre\u0111enog razdoblja, odnosno jedne odre\u0111ene epohe ne toliko obra\u0111ivane na satovima hrvatskoga jezika. Hrvatska knji\u017eevnost romantizma najvi\u0161e je doprinijela oblikovanju mojega identiteta. Autori poput Ivana Kukuljevi\u0107a-Sakcinskog, Petra Preradovi\u0107a, Dimitrija Demetera, i drugih svojim su stihovima prodrli duboko u mene i otkrili mi ideju s kojom sam se tijesno povezao, ideju panslavizma. Iako osobno vi\u0161e preferiram prozne vrste, romanti\u010darski stihovi pru\u017eili su mi uvid u neizrecivu ljepotu poezije, vje\u0161to oblikovanu i pro\u017eetu osje\u0107ajima poput ponosa, tuge i juna\u0161tva. Stoga je djelo hrvatske knji\u017eevnosti s najve\u0107im utjecajem na moj svjetonazor svakako \u201eSmrt Smail-age \u010cengi\u0107a\u201c Ivana Ma\u017eurani\u0107a jer sam u liku Novice prona\u0161ao bliskost. Novi\u010din ulazak u \u010cetu podsje\u0107a me na epizodu iz vlastitog \u017eivota kada sam odbacio prija\u0161nja uvjerenja i s gordo\u0161\u0107u se pridru\u017eio ujedinjenoj \u010deti panslavista. Mogao bih, naime, izdvojiti jo\u0161 jednog autor kojeg sam zavolio tijekom srednjo\u0161kolskog obrazovanja, a to je Vladimir Nazor u kojem se tako\u0111er o\u010dituju slavenski motivi u njegovom ranom stvarala\u0161tvu. Dakle, hrvatska knji\u017eevnost je, kao i ruska, ostavila neizbrisiv trag u oblikovanju mene kao li\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da se ovaj rad bavio utjecajem pro\u010ditanih knji\u017eevnih djela na oblikovanje mojega identiteta, zaklju\u010dno se mo\u017ee re\u0107i da, iako isprva kod mene nije bilo nekakvoga o\u010dekivanja od \u010ditanja lektira, odnosno nisam o\u010dekivao da \u0107u \u010ditanjem lektira zavoljeti \u010ditanje uop\u0107e, a posljedi\u010dno i otkriti ne\u0161to o sebi. Me\u0111utim, \u010ditanje mi je pru\u017eilo nezaboravne trenutke promi\u0161ljanja o vlastitoj osobnosti te sam uvidio va\u017enost \u010ditanja za intelektualni razvoj \u010dovjeka uop\u0107e. Op\u0107enito je me\u0111u ljudima, a pogotovo me\u0111u mladima, ra\u0161ireno mi\u0161ljenje da su neka djela prete\u0161ka za tuma\u010denje ili da je neki odre\u0111eni lik preslojevit za ra\u0161\u010dlambu. Me\u0111utim, meni ni jedan knji\u017eevni lik s kojim sam se upoznao na svojem \u010ditateljskom putu nije ostao neobja\u0161njen ili nejasan. Mislim da svaka osoba mo\u017ee tuma\u010diti odre\u0111ene knji\u017eevne likove na svoj na\u010din, naravno pridr\u017eavaju\u0107i se ve\u0107 utvr\u0111enih knji\u017eevnopovijesnih \u010dinjenica. Na kraju, osvr\u0107u\u0107i se na hipotetsko pitanje s po\u010detka teksta, ako bi me netko danas pitao \u010ditam li, odgovor bi bio potvrdan. Od kada sam po\u010deo detaljnije prou\u010davati knji\u017eevnost, ne postoji dan kada nisam ne\u0161to pro\u010ditao, bio to ulomak iz romana, pjesma ili neki polemi\u010dki tekst. \u010citanje je postalo dio mene i jedan od klju\u010dnih, ako ne i klju\u010dni \u010dimbenik u oblikovanju mojega identiteta.<\/p>\n\n\n\n

Luka Leko 4.c<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ja \u010ditateljica U knji\u017eevnim djelima sam uglavnom od malena tra\u017eila zabavu. To je bio jedan od glavnih na\u010dina kako zaboraviti sve obaveze i brige. Naravno, tu se  mo\u017ee ra\u010dunati i gledanje serija i filmova, ali ono \u0161to sam s vremenom po\u010dela cijeniti kod knjiga tijekom godina \u0161kolovanja je to \u0161to knji\u017eevnost nije gotov proizvod. Djela […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"0","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[85,1],"tags":[],"class_list":["post-17593","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog","category-nekategorizirano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17593"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17593\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17595,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17593\/revisions\/17595"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}