{"id":19773,"date":"2025-02-23T16:09:15","date_gmt":"2025-02-23T15:09:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prva.hr\/?p=19773"},"modified":"2025-02-23T16:09:19","modified_gmt":"2025-02-23T15:09:19","slug":"jos-jedno-citanje-werthera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/2025\/02\/23\/jos-jedno-citanje-werthera\/","title":{"rendered":"Jo\u0161 jedno \u010ditanje Werthera"},"content":{"rendered":"\n

\u010cije su la\u017ei put do istine?<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ovdje si<\/h3>\n\n\n\n

            Tiho govoriti ili glasno \u0161utjeti? Pokrij u\u0161i, ne slu\u0161aj ono u \u010demu \u017eivi\u0161. Budi svjestan! Ne, ipak nemoj. \u0160tetno je. \u0160to se doga\u0111a? Za\u0161to se ljudi ubijaju? Ne znam. Strah, kome\u0161anje, nelagoda, iscrpljenost. Oni su bolji od mene, oni su superiorni, oni su iznad \u2013 ja moram biti kao oni. Ili ne moram? Ali ja ve\u0107 jesam poput njih. Isti problemi. Isti osje\u0107aji. Iste reakcije. Povu\u0107i okida\u010d pi\u0161tolja i ciljati u sljepoo\u010dnicu ili prona\u0107i neki drugi na\u010din? Trzaj. Prasak. Muk.<\/p>\n\n\n\n

            Za samoubojstvo se \u010desto koriste litote i eufemizmi, rijetko se \u010duje da osoba govori o samoubojstvu otvoreno, realno i bez pro\u010di\u0161\u0107iva\u010da na ustima. Ova se tema sve \u010de\u0161\u0107e prote\u017ee me\u0111u mladima danas, a usko je vezana i uz teme kao \u0161to su depresija, socijalna anksioznost, samoranjavanje i dr. Svi smo mi dio ovih tema, bile one nama izrazito blizu kao ko\u017ea na\u0161im mi\u0161i\u0107ima ili pak udaljene od nas kao Neptun od Sunca. Iako mnoge ove teme zvu\u010de podosta izmi\u0161ljeno, poneke morbidno ili pak izglancano do sjaja, po mojemu mi\u0161ljenju mlade\u017e pridaje pa\u017enju ovim problemima na takav na\u010din da im je svima ve\u0107 puna pametna glava tih problema, toliko puna da su im i u\u0161i ve\u0107 pregorjele i time napravile otvor. Me\u0111utim, to ne zna\u010di da su osje\u0107aji i poreme\u0107aji koji ih uzrokuju nastali jedne odre\u0111ene godine i da od tada postoje, a mi poku\u0161avamo prona\u0107i na\u010din kako da s njima dogovorimo najbolji mogu\u0107i sporazum, kako da ostvarimo dobitak. Ne. Jo\u0161 i prije Werthera postojala su razli\u010dita stanja osobe, pogotovo zato \u0161to se ljudi konstantno i svojevoljno \u2013 La\u017eima do istine! La\u017eima do istine! La\u017eima do istine! La\u017eima do istine! La\u017eima do istine! La\u017eima do istine! La\u017eima d\u2026! \u2013 pa \u010dak i zadivljuju\u0107om brzinom mijenjaju, prihvatili neki to ili ne. Razlika je \u0161to su ovakve tabu-teme (Kakvog to ima smisla??? Sve zna\u0161, a ne \u017eeli\u0161?<\/em>) prije bile gledane iz totalno drugoga kuta nego \u0161to su primjerice danas.<\/p>\n\n\n\n

Prekini klupko vune<\/h3>\n\n\n\n

Zato je Goetheovo djelo Patnje mladog Werthera<\/em> po nekima i prozvano jednim od najzloglasnijih djela u povijesti knji\u017eevnosti. Upravo je sam kraj djela bio sporan, kada je Werther odlu\u010dio okon\u010dati svoj \u017eivot i izvr\u0161io samoubojstvo zbog neuzvra\u0107ene ljubavi. \u201eTo se ne smije, vi ste izvan svake pameti!\u201c rekao bi k<\/em>lasicizam s tri ve\u0107a uvojka i jednim manjim s jedne strane perike i sa istom strukturom s druge. Obavezno je prebrojiti svaku las kose s obje strane ove frizure! Nakon objavljivanja Goetheova djela stopa samoubojstva drasti\u010dno je porasla. Za\u0161to je tome bilo tako? 1974. ameri\u010dki je sociolog David Filips do\u0161ao do termina Wertherov efekt ili verterovski sindrom. Imitativno samoubojstvo. Dakle, osoba se ubije zato \u0161to se netko drugi ubio. Klupko vune, ovaj val izvr\u0161enih samoubojstava, \u0161iri se, odmotava i nastavlja, a ono je sve \u010dvr\u0161\u0107e kada se dodaju maleni, sitni konci u njega koji ga dodatno ve\u017eu i \u010dine ga te\u017eim za prerezivanje. Prikaz samoga \u010dina ovdje su ti tanki kon\u010di\u0107i jer je dokazano da su eksplicitni opisi samoubojstva u medijima, tj. njegovo prikazivanje u popularnim djelima literature ili kinematografiji, dodatna, pomo\u0107na stepenica do oduzimanja vlastita \u017eivota. U verterovskome sindromu mogu se prepoznati dvije glavne skupine mladih. Jedna pronalazi sebe u drugoj osobi, naj\u010de\u0161\u0107e poznatoj li\u010dnosti koja je po\u010dinila samoubojstvo. Pronalazi sli\u010dnosti, a time vidi i ideju o istom rje\u0161enju<\/em> svojih (Ili njihovih? Ako su problemi osobni, intimni procesi, \u010diji li su? I tvoji i njihovi?!)<\/em> problema te tako dolazi do ve\u0107e stope samoubojstva. S druge pak strane, druga skupina smatra te iste poznate li\u010dnosti superiornima te \u010dinom samoubojstva \u017eeli do\u0107i do identifikacije s tom najboljom, najljep\u0161om, najpametnijom, najobrazovanijom, najuzdignutijom, najpopularnijom, najsavr\u0161enijom personom koja hoda ovim planetom. Sve je u tebi.<\/p>\n\n\n\n

Vratimo se nakratko na onu rije\u010d koja bi trebala biti izbrisana, onu rije\u010d svojevoljno<\/em>. Da se mi zapravo mijenjamo samo i isklju\u010divo svojom voljom, do ovoga sindroma uop\u0107e ne bi ni do\u0161lo. Po mojemu mi\u0161ljenju, jedan od najve\u0107ih problema u\u0161togljene dana\u0161njice jest \u010dinjenica da ljudi pokreta\u010di, mo\u0107ni i utjecajni glavni likovi svijeta, uop\u0107e nisu svjesni svojega utjecaja i svojega doprinosa. To mi ispija \u017eivce. Na slam\u010dicu. Sam koncept slu\u010dajnosti (Slu\u010dajnost?!<\/em>) i povezanosti izme\u0111u ljudi temelji se na utjecaju koji se povezuje s osobom, individuom, individuom koju svatko od nas pojedina\u010dno \u010dini. Slo\u017eenost karaktera, \u010dvorovi, tana\u0161ni i krhki dijelovi neponovljivi su i apsolutno ih nitko osim tebe (Da, ba\u0161 tebe!<\/em>) samoga u istome omjeru, poretku i koli\u010dini ne mo\u017ee imati. Da nije bilo ovoga, ne bi se dogodilo ono, a da nije bilo onoga, ovo nikada ne bi do\u0161lo na red. Da reda nije bilo, mrav bi jeo \u0161ljivu, a da \u0161ljive nema, gdje bi bio svijet? Bitno je razumjeti, biti svjestan i onda raditi na sebi. Ne govorim da bi se ljudi trebali ubijati i time sami sebi skra\u0107ivati \u017eivote. Moramo postati svjesni gdje se, kada, kako i za\u0161to sve oko nas odvija, jer kada ne znamo gdje smo, kada ne vidimo ni\u0161ta oko sebe, izgubimo se. A tada dolazi do tragi\u010dnih slu\u010daja.<\/p>\n\n\n\n

Tko je moj medij<\/h3>\n\n\n\n

Mediji i utjecaj drugih. To je ono \u0161to je glavni faktor! Ovo je konkretan dokaz tomu. Ljudi danas \u010desto govore kako se opiru, govore kako su svoji, govore kako na njih ni\u0161ta ne utje\u010de, govore kako oni slu\u0161aju samo i isklju\u010divo sebe, govore kako se mijenjaju zbog sebe. Samoubojstvo koje slijedi iz tu\u0111ega samoubojstva? Nisam znala da to zna\u010di biti svoj. Nisam znala da imitacija drugih zna\u010di biti svoj. Ma mora da sam propustila jedan period slu\u0161anja na nastavi, zasigurno je do toga.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0107u. Ne\u0107u. Ne\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0107u. Ne\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Ne\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Je li samoubojstvo onda hrabar ili kukavi\u010dki \u010din? Je li oduzimanje vlastita \u017eivota ne\u0161to za \u0161to je potrebno jako puno hrabrosti? Okon\u010dati sve \u0161to si pro\u017eivio nije tek zanemariva stvar\u010dica. Ili je to \u010din kojim bje\u017ei\u0161, kojim pokazuje\u0161 da nisi spreman suo\u010diti se i rije\u0161iti se onoga \u0161to nosi\u0161 na ple\u0107ima?<\/p>\n\n\n\n

Sam si<\/h3>\n\n\n\n

Psiholozi, kao na\u010din rje\u0161avanja ovoga problema, nude druga\u010dije izra\u017eavanje o onome \u0161to se dogodilo. Blago zaobila\u017eenje krutih, ali realnih rije\u010di, koje utje\u010du na K<\/em>rhke, ono je \u0161to se smatra izlazom iz situacije. Suo\u010diti se s ovime sam, potpuno sam, bez ikoga tko ti mo\u017ee \u0161aptati ili pak vikati iz petnih \u017eila tebi na uho kako postupiti te koji daljnji korak poduzeti. Samo\u0107a, tj. bivanje  sa samim sobom, tijek misli pa i razgovori sa svojim ja<\/em> danas se \u010desto smatraju \u010dudnim, a nerijetko i sramotnim stanjem, pona\u0161anjem ili \u017eeljom. Za\u0161to? Zanimljivo je da se uz pitanje skoro uvijek iste sekunde o\u010dekuje i odgovaraju\u0107i odgovor jer za\u0161to bih se ja sama bavila time \u2013 to je ipak previ\u0161e! Za\u0161to u dana\u0161njemu dru\u0161tvu, ali i u dru\u0161tvu uromantizma, epohi zna\u010dajnoj po individualizmu i osobnome shva\u0107anju, emocijama i do\u017eivljajima, vladaju ne samo isti problemi, ve\u0107 i pitanja koja se vrte oko samoga postanka tih problema? Zar se o tome strogo i nikada ne govori? Govori se tek onda kada sivi smog i morbidnost na\u017ealost ve\u0107 prevladaju. Otvori organ.<\/p>\n\n\n\n

Anja Martinovi\u0107, 3.e<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cije su la\u017ei put do istine? Ovdje si             Tiho govoriti ili glasno \u0161utjeti? Pokrij u\u0161i, ne slu\u0161aj ono u \u010demu \u017eivi\u0161. Budi svjestan! Ne, ipak nemoj. \u0160tetno je. \u0160to se doga\u0111a? Za\u0161to se ljudi ubijaju? Ne znam. Strah, kome\u0161anje, nelagoda, iscrpljenost. Oni su bolji od mene, oni su superiorni, oni su iznad \u2013 ja […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"0","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[85],"tags":[],"class_list":["post-19773","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19773","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19773"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19773\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19775,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19773\/revisions\/19775"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}