{"id":19953,"date":"2025-03-16T14:51:52","date_gmt":"2025-03-16T13:51:52","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prva.hr\/?p=19953"},"modified":"2025-03-16T14:51:59","modified_gmt":"2025-03-16T13:51:59","slug":"umjetnost-kao-proizvod","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/2025\/03\/16\/umjetnost-kao-proizvod\/","title":{"rendered":"Umjetnost kao proizvod"},"content":{"rendered":"\n

Kazali\u0161te danas<\/h2>\n\n\n\n

  Teatar je stolje\u0107ima bio klju\u010dna i zna\u010dajna umjetni\u010dka forma koja je reflektirala dru\u0161tvene promjene, kritizirala politi\u010dke sustave i poticala intelektualne rasprave. No u dana\u0161njemu suvremenome dru\u0161tvu kazali\u0161te se suo\u010dava s brojnim izazovima koji ugro\u017eavaju njegovu relevantnost i opstanak. Me\u0111u glavnim problemima izdvajaju se pad interesa publike, financijske pote\u0161ko\u0107e, digitalizacija i tehnolo\u0161ke promjene te naposlijetku ideolo\u0161ke prilagodbe.<\/p>\n\n\n\n

  Jedan od najzna\u010dajnijih problema dana\u0161njeg teatra jest gubitak interesa publike, osobito me\u0111u mladim generacijama. Brzi tempo \u017eivota, digitalna zabava i dostupnost razli\u010ditih oblika umjetnosti poput filmova, serija i videoigara smanjuju privla\u010dnost kazali\u0161ta. Gledatelji su navikli na dinami\u010dne, vizualno atraktivne sadr\u017eaje koji zahtjevaju minimalan intelektualni napor, dok kazali\u0161te nudi slo\u017eenije teme i sporiji tempo izvedbe. Mnogi kazali\u0161ni redatelji i producenti se\u017eu za komercijalizacijom repertoara kako bi privukli mladu publiku, me\u0111utim time \u010desto naru\u0161avaju umjetni\u010dku kvalitetu predstave te dugoro\u010dno ne rje\u0161avaju problem dana\u0161njice. Financiranje kazali\u0161ta tako\u0111er postaje sve ve\u0107i izazov jer se javna sredstva smanjuju, a privatni sponzori preferiraju projekte s komercijalnim potencijalom. Time kazali\u0161ta postaju ranjiva razli\u010ditim politi\u010dkim odlukama i promjenama prioriteta u kulturnim strategijama. Tako\u0111er, visoki tro\u0161kovi produkcije, uklju\u010duju\u0107i pla\u0107e glumaca, scenografiju i tehni\u010dku opremu dodatno ote\u017eavaju odr\u017eivost kazali\u0161nih institucija. Upravo zbog neadekvatne financijske potpore mnoge kazali\u0161ne ku\u0107e prisiljene su smanjiti broj predstava te se usmjeriti prema manje ambicioznim projektima, \u0161to naposlijetku i dodatno smanjuje njihovu konkurentnost u odnosu na druge umjetnosti. Jedan \u010dimbenik koji je zna\u010dajno utjecao na slabljenje interesa za teatar jest digitalna revolucija koja je donijela mnoge promjene u na\u010dinu konzumacije umjetnosti. ”Streaming” platforme, virtualna stvarnost i interaktivni mediji pru\u017eaju publici nove mogu\u0107nosti koje kazali\u0161te te\u0161ko mo\u017ee pratiti. Pitanje je mo\u017ee li kazali\u0161te, koje se oslanja na neposrednu interakciju izvo\u0111a\u010da i gledatelja, opstati u eri digitalne zabave. Neki kazali\u0161ni producenti poku\u0161avaju integrirati tehnologiju u predstave, koriste\u0107i projekcije, holograme i interaktivne elemente kako bi modernizirali izvedbu, no tu dolazi do dileme, gubi li kazali\u0161te time svoju autenti\u010dnost i posebnost. Kazali\u0161te je oduvijek bilo sredstvo dru\u0161tvene kritike i promjene, no dana\u0161nji izazovi zahtjevaju prilagodbu novim dru\u0161tvenim normama i o\u010dekivanjima. Pitanja politi\u010dke korektnosti, inkluzivnosti i reprezentacije postaju klju\u010dna u stvaranju repertoara. Neki smatraju da su ove promjene nu\u017ene kako bi kazali\u0161te ostalo relevantno, drugi upozoravaju na opasnost cenzure i ograni\u010davanje umjetni\u010dke slobode. Tako\u0111er, mnogi redatelji suo\u010davaju se s izazovom balansiranja izme\u0111u tradicionalnih vrijednosti i modernih dru\u0161tvenih normi. Publika je danas podijeljena na one koje zahtjevaju klasi\u010dnu izvedbu te na pojedince koji \u017eele inovativne i anga\u017eirane predstave. Kako bi kazali\u0161te opstalo u suvremenome dru\u0161tvu, nu\u017eno je prona\u0107i strategije za privla\u010denje \u0161ire publike i osiguravanje financijske stabilnosti. Jedno od rje\u0161enja jest edukacija mla\u0111ih generacija o va\u017enosti kazali\u0161ta i njegovoj dugoj tradiciji kroz \u0161kolske programe i suradnje s obrazovnim institucijama. Tako\u0111er razvoj interaktivnih sadr\u017eaja u predstavama te medijska prisutnost kazali\u0161nih ku\u0107a mogu pove\u0107ati zainteresiranost publike. Za oja\u010davanje financijskog aspekta potrebno je stvarati partnerstva s privatnim sektorom te pove\u0107ati ponudu poput organizacije radionica, gostuju\u0107ih izvedbi i me\u0111unarodnih suradnji.<\/p>\n\n\n\n

   Unato\u010d brojnim izazovima kazali\u0161te i dalje ima potencijal za opstanak te za daljnji razvoj. Njegova sposobnost da stvori neposrednu emocionalnu i intelektualnu povezanost s publikom \u010dini ga jedinstvenim oblikom umjetnosti koji ne mo\u017ee biti u potpunosti zamijenjen digitalnim sadr\u017eajem. Klju\u010d za budu\u0107nost kazali\u0161ta le\u017ei u njegovoj sposobnosti prilagodbe i o\u010duvanja umjetni\u010dke kvalitete i izvrsnosti.<\/p>\n\n\n\n

Jakov Kovi\u0107, 3.c<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Konzumerizam u umjetnosti<\/h2>\n\n\n\n

Kako bi nastalo neko djelo potrebna je odre\u0111ena autorova motivacija i \u017eelja za stvaranjem. Autor mora imati neki osje\u0107aj, misao ili ideju te potrebu da ih na svojevrstan na\u010din izrazi. To omogu\u0107ava nastajanje brojnih umjetni\u010dkih djela \u010dija se vrijednost ne temelji isklju\u010divo na njihovoj estetskoj ulozi, ve\u0107 na misli koju zastupaju. Unato\u010d tome, razvojem dru\u0161tva uloga umjetnosti \u010desto se mijenja. U dana\u0161njem dru\u0161tvu umjetnost je tako\u0111er postala ne\u0161to \u0161to se \u201ekonzumira\u201c. Kada se odnosu autora i djela dodaje esencija potro\u0161a\u010da to mo\u017ee imati znatan utjecaj na autora, njegov proces stvaranja te i na samo djelo. Modernizacijom dru\u0161tva taj \u201efenomen\u201c postaje sve o\u010ditiji. Izme\u0111u ostalog kao posljedica promjena dru\u0161tvenog ure\u0111enja i ve\u0107e dostupnosti umjetni\u010dkih djela te u\u017eivanje u umjetnosti svih, a ne samo privilegiranih \u010dlanova. Umjetnost ubrzo postaje svojevrstan proizvod koji je mogu\u0107e masovno konzumirati. Time dobiva mnoge nove mogu\u0107nosti, ali se pojavljuju i odre\u0111eni problemi. Mnogi autori smatrali su da je novonastali dru\u0161tveni ustroj problemati\u010dnim s obzirom na polo\u017eaj u kojem se nalaze djelo i autor. Jedan od njih bio je i njema\u010dki knji\u017eevnik 20. st. Bertolt Brecht
Najpoznatiji djela Brechtova opusa odnose se na njegova dramska djela (\u201eOpera za tri gro\u0161a\u201c, \u201eMajka Courage i njezina djeca\u201c, \u201eUspon i pad grada Mahagonija\u201c) te poneke pjesme (\u201eSeljak brine o svojoj njivi\u201c, \u201eVeliki ljudi\u201c, \u201eNo\u0107i\u0161ta\u201c) . Tako\u0111er su bitni mnogi njegovi teorijski tekstovi na temu kazali\u0161ta te op\u0107enite uloge autora i umjetni\u010dkog djela. Brechtova djela najbolje su poznata po sna\u017enoj dru\u0161tvenoj satiri i kritici te antikapitalisti\u010dkom i antifa\u0161isti\u010dkom stavu. U svojim teorijskim tekstovima Brecht izla\u017ee va\u017ean problem koji smatra aktualnim za kazali\u0161nu scenu Berlina u dvadesetim godinama 20. stolje\u0107a Navodi svojevrsni nedostatak \u201edobrog sporta\u201c u kazali\u0161tu. Time smatra da za razliku od publike koja gleda kakvu sportsku utakmicu, publika u kazali\u0161tu nema ideju \u0161to o\u010dekivati. Brecht tvrdi da je problem tada\u0161njeg kazali\u0161ta nastojanje autora da publici podare to\u010dno ono \u0161to ona \u017eeli, dok publika ni sama ne zna \u0161to je to zapravo. Smatra da velik dio krivice za takvo stanje snose administrativni aparati tj. institucija kazali\u0161ta i umjetni\u010dka kritika. Institucije \u017eele samo privu\u0107i \u0161to ve\u0107u publiku te su opsjednute zgrtanjem profita. Kriti\u010dari su pritom zadu\u017eeni da publiku navode i usmjeravaju u kazali\u0161ta umjesto stvarne uloge umjetni\u010dke kritike. Posljedica toga je da se vrijednost djela procjenjuje na temelju njegovog odgovaranja postoje\u0107em sistemu. Sistem se ne mijenja, ve\u0107 zahtjeva da se djela mijenjaju kako bi odgovarala normi. Umjetni\u010dka uspje\u0161nost se tako poistovje\u0107uje s time koliko je neki autor svojih djela \u201eprodao\u201c. A velik umjetnik zapravo je samo onaj koji proda najvi\u0161e.
Veliki dio Brechtove zabrinutosti stanjem kazali\u0161ta prije 100 godina mo\u017ee se povu\u0107i kao paralela i s dana\u0161njim \u201emodernim\u201c dru\u0161tvom 21. stolje\u0107a. Zahvaljuju\u0107i razvoju dru\u0161tva te raznim dru\u0161tvenim i tehnolo\u0161kim inovacijama umjetnost je postala djelom \u017eivota \u201eobi\u010dnog\u201c \u010dovjeka. Razvoj tiska, ve\u0107e stope pismenosti te promjena kompletnog dru\u0161tvenog ustroja utjecao je na polo\u017eaj umjetnosti. Status ne\u010dega u \u010demu monopol dr\u017ee samo vi\u0161i slojevi, gubi se . U 21. stolje\u0107u, kazali\u0161te i knji\u017eevnost dostupni su svima te je nastala i potpuno nova forma filmske umjetnosti. Film je postao najzastupljenija umjetni\u010dka vrsta te na\u010din razonode i opu\u0161tanja za mnoge. Kao posljedica toga filmska je industrija prerasla u jednu od najve\u0107ih globalnih industrija. Zastupljena je svugdje u svijetu. Svake se godine proizvode tisu\u0107e filmova i serija te oni obuhva\u0107aju razne \u017eanrove, ispunjavaju\u0107i razne uloge. Tako je umjetnost postala usko povezana s industrijom i sistemom ponude i potra\u017enje. Kada je cilj stvaranja profita, uvjeti u kojima nastaje umjetnost znatno se mijenjaju. Postoje odre\u0111ena pravila za djela koja su uspje\u0161na tj. posti\u017eu velik uspjeh prema \u201ebox officeu\u201c. Svako novo djelo koje nastaje ima odre\u0111ene norme koje mora slijediti kako bi bilo objavljeno, jer neuspje\u0161no djelo uzrokuje gubitak profita \u0161to pak \u0161teti industriji. Djela koja nastaju zato su obrade i nastavci, ve\u0107 uspje\u0161nih fran\u0161iza koje publika poznaje i koji \u0107e sigurno donijeti profit. Nema potrebe za stvaranjem novih dijela kada je isplativije obra\u0111ivati pri\u010de, ideje i likove za koje je ve\u0107 poznato kako ih publika voli. Time je automatski osiguran barem djelomi\u010dan uspjeh te je gledaju\u0107i s ra\u010dunske strane odabir logi\u010dan.
Umjetnost je postala proizvod. Zbog toga za stvaranje umjetnosti vrijede ista pravila kao i za proizvodnju cipela. Pri proizvodnji bitno je prodati \u0161to vi\u0161e te paziti da se ne ulo\u017ei vi\u0161e nego \u0161to se mo\u017ee zaraditi. Bitno je sna\u017eno reklamiranje i koli\u010dina dosegnute publike. Time se osigurava profit i minimizira opcija gubitka. Unato\u010d tome ne pridaje se nikakva pa\u017enja cilju same umjetnosti i autorovu stvarala\u0161tvu. Autori vi\u0161e nisu u stanju stvarati prema vlastitim kriterijima jer se njihova djela vrednuju po pravilima odre\u0111enih aparata. Bitno je da djelo odgovara sistemu, a ne sistem nastalom djelu. Potrebe za promjenom sistema nema sve dok je zarada postojana. Sva djela koja sistemu ne odgovaraju procijenjena su kao neprofitabilna te njihova umjetni\u010dka va\u017enost ne igra nikakvu ulogu. Ovakav sustav onemogu\u0107uje promjenu i razvoj umjetnosti te ograni\u010dava autorovu stvarala\u010dku ideju. Gubi se autorov glas i umjetnost nastala iz autorove potrebe da se na svojevrstan na\u010din izrazi. Pretvaraju\u0107i umjetnost u proizvod, gubi se klju\u010dna individualnost i stil nu\u017ean za nastanak kvalitetnih, inovativnih djela.<\/p>\n\n\n\n

Relja Al\u010devski, 3.c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kazali\u0161te danas   Teatar je stolje\u0107ima bio klju\u010dna i zna\u010dajna umjetni\u010dka forma koja je reflektirala dru\u0161tvene promjene, kritizirala politi\u010dke sustave i poticala intelektualne rasprave. No u dana\u0161njemu suvremenome dru\u0161tvu kazali\u0161te se suo\u010dava s brojnim izazovima koji ugro\u017eavaju njegovu relevantnost i opstanak. Me\u0111u glavnim problemima izdvajaju se pad interesa publike, financijske pote\u0161ko\u0107e, digitalizacija i tehnolo\u0161ke promjene […]<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"0","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[85],"tags":[],"class_list":["post-19953","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19953","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19953"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19953\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19956,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19953\/revisions\/19956"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}