{"id":20733,"date":"2025-06-09T20:00:42","date_gmt":"2025-06-09T18:00:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.prva.hr\/?p=20733"},"modified":"2025-06-24T10:49:05","modified_gmt":"2025-06-24T08:49:05","slug":"neka-bude-funkcionalno-stvaranje-funkcija-u-pythonu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/2025\/06\/09\/neka-bude-funkcionalno-stvaranje-funkcija-u-pythonu\/","title":{"rendered":"Neka bude funkcionalno (stvaranje funkcija u Pythonu)"},"content":{"rendered":"\n

<\/p>\n\n\n\n

U Pythonu postoji veliki broj definiranih funkcija koje mo\u017eemo koristiti pri kreiranju programskog koda. Spomenimo neke od njih: pow<\/strong>(a,b) (potenciranje), round<\/strong>(a,b) (zaokru\u017eivanje), trunc<\/strong>(a) (odbacivanje decimalnog dijela broja), max<\/strong>(L) (najve\u0107i element liste), min<\/strong>(L) (najmanji element liste), sum<\/strong>(L) (zbrajanje elemenata liste) itd. Funkcije u Pythonu su unaprijed definirani dijelovi programskog koda kojeg pozivamo i ponavljamo nekoliko puta.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to ako \u017eelimo dio programskog koda ponoviti nekoliko puta (pozvati nekoliko puta), a ne postoji takva funkcija u Pythonu? Napisat \u0107emo svoju funkciju.<\/p>\n\n\n\n

Za po\u010detak pogledajmo primjer u kojem je \u201ezgodno \u201e imati napisanu funkciju.<\/p>\n\n\n\n

U\u010denici jednog razreda oti\u0161li su na izlet u Vukomeri\u010dke gorice. Nemaju internetsku vezu pa poku\u0161avaju izmisliti neku igru da bi skratili vrijeme. Budu\u0107i da su temperature visoke sport ne dolazi u obzir.  Osmislili su igru u kojoj na 100 kartica napisali brojeve (brojevi na karticama mogu se ponavljati). Svaki u\u010denik izvla\u010di jednak broj kartica (bez gledanja zapisanog broja na kartici). Pobjednik je onaj u\u010denik koji ima najve\u0107i zbroj izvu\u010denih brojeva. U razredu je 20 u\u010denika, \u0161to zna\u010di da svaki u\u010denik izvla\u010di pet kartica.<\/p>\n\n\n\n

Ako \u017eelimo napisati programski kod kojim se ra\u010duna zbroj brojeva za pojedinog u\u010denika trebamo uvesti stotinu varijabli (za svaku karticu) i varijable za zbroj (dvadeset varijabli).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slika 1 Dio programskog koda – zbroj brojeva na karticama za tri u\u010denika<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ovo je dio programskog koda u kojem se ra\u010duna zbroj na karticama za tri u\u010denika. Ako je na izlet i\u0161lo manje u\u010denika onda je broj kartica koje izvu\u010de jedan u\u010denik ve\u0107i te ne mo\u017eemo koristiti ovaj algoritam.<\/p>\n\n\n\n

Pojedini dijelovi koda se ponavljaju pa zapis algoritma mo\u017eemo skratiti. Koristit \u0107emo petlju for jer je broj ponavljanja unaprijed poznat.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slika 2 Ra\u010dunanje zbroja na karticama za tri u\u010denika<\/em><\/p>\n\n\n\n

Pobolj\u0161ajmo programski kod tako da ga mo\u017eemo koristiti neovisno o broju u\u010denika koji sudjeluju u igri. Broj kartica koje izvla\u010di pojedini u\u010denik izra\u010dunat \u0107emo na na\u010din da \u0107emo broj 100 cjelobrojno podijeliti s brojem u\u010denika (100\/\/n).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slika 3 Ra\u010dunanje zbroja na karticama za razli\u010dit broj u\u010denika (zbroj za tri u\u010denika)<\/em><\/p>\n\n\n\n

I dalje mo\u017eemo primijetiti da se pojedini dijelovi koda ponavljaju pa \u0107emo na ovom mjestu nau\u010diti kako napisati funkciju koju \u0107emo pozvati nekoliko puta. Ovdje \u0107emo kao primjer napisati funkciju koja zbraja dva broja.<\/p>\n\n\n\n

Sintaksu za kreiranje funkcija pokazat \u0107emo u nekoliko slu\u010dajeva:<\/p>\n\n\n\n

-brojevi koje zbrajamo (x i y) unose se u glavnom dijelu programa, rezultat funkcije (zb) vra\u0107a se u glavni program naredbom return<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

-brojevi koje zbrajamo unose se u funkciji (a i b), rezultat funkcije vra\u0107a se u glavni program naredbom return<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

-brojevi koje zbrajamo (a,b) unose se u funkciji, rezultat zbrajanja ispisuje se u \u00a0funkciji<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Zapi\u0161imo sada funkciju za na\u0161u igru koju \u0107emo koristiti za izra\u010dun zbroja brojeva koji se izvla\u010de. U glavnom dijelu programa<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Slika 4 Programski kod za ra\u010dunanje zbroja na karticama za sve u\u010denike<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ovdje vidimo koliko je programski kod kra\u0107i, a pomo\u0107u njega mo\u017eemo izra\u010dunati rezultate za sve u\u010denike. U prethodnim primjerima ra\u010dunali smo rezultat samo za tri u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n

Na sli\u010dan na\u010din mo\u017eemo sami smisliti razne funkcije koje \u0107emo u programu pozivati nekoliko puta.<\/p>\n\n\n\n

                                                                                                       Gordana Sekuli\u0107-\u0160tiv\u010devi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Pythonu postoji veliki broj definiranih funkcija koje mo\u017eemo koristiti pri kreiranju programskog koda. Spomenimo neke od njih: pow(a,b) (potenciranje), round(a,b) (zaokru\u017eivanje), trunc(a) (odbacivanje decimalnog dijela broja), max(L) (najve\u0107i element liste), min(L) (najmanji element liste), sum(L) (zbrajanje elemenata liste) itd. Funkcije u Pythonu su unaprijed definirani dijelovi programskog koda kojeg pozivamo i ponavljamo nekoliko puta. […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"0","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[42,1],"tags":[],"class_list":["post-20733","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nastava-nastavni-materijali","category-nekategorizirano"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20733","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20733"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20733\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20841,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20733\/revisions\/20841"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20733"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20733"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/prva.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20733"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}