Erasmus+ projekt „Kultura sjećanja“ u svojem se drugom dijelu nastavio posjetom učenika i profesora Christian-Ersnt Gymnasium iz Erlangena Hrvatskoj. Učenici-domaćini srdačno su dočekali drage goste iz Njemačke i u idućih nekoliko dana uzvratili gostoprimstvo.
Cilj nastavka projekta bio je upoznati se s nacionalističkim režimom koji je vladao tijekom II svjetskog rata u Hrvatskoj, provođenjem nacionalnih i totalitarističkih politika te njihovim posljedicama. Poseban je naglasak stavljen na suvremene revizionističke politike i sve oblike otpora te na kulturocid kao jedan od modaliteta poticanja povijesnog zaborava.
Stoga je središnji dio programa bio usmjeren na posjet spomen-područjima masovnih stradanja svih proglašenih neprijateljima totalitarnih režima: Jasenovcu, Dotrščini i povijesnim točkama unutar Zagreba.
Zeleno putovanje vlakom u Jasenovac upoznalo je goste iz Njemačke s posljedicama Domovinskog rata – raseljavanjem i razaranjem, opustjelim domovima. U Spomen području Jasenovac kustos Đorđe Mihovilović uputio nas je u uzroke i oblike provođenja nacionalističke politike marionetske države NDH, a potom su učenici kroz radionicu samostalno obrađivali pojedine aspekte života i smrti u koncentracijskom logoru Jasenovac te prezentirali rezultate istraživanja. Dolaskom do spomenika žrtvama logora postavljenog 1966. godine autora Bogdana Bogdanovića, odali smo počast svima koji su nedužni stradali ili imali hrabrosti oduprijeti se fašističkom režimu NDH.
Upoznavanje s mjestima fašističkog terora nastavili smo u utorak kroz vodstvo predavača i istraživača povijesti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. Sašom Vejzagićem i Karlom Držaićem koji su nas proveli ratnim Zagrebom, uglavnom ulicama Medveščaka objašnjavajući ulogu kolaboracionističkog režima NDH i mjesta njegovih zločina. Posjetom Spomen-području Dotrščina zaokružili smo istraživanje posljedica provođenja totalitarističke politike jednom vrlo osobnom pričom. Naime, prabaka prof. Sućeske ubijena je na Dotrščini bez optužbe i suđenja, pokopana kao bezimena žrtva nacističke ideologije.
Svjetlo nade u mraku svakog totalitarnog režima uvijek je hrabri pojedinac koji svojim primjerom prkosi jednoumlju sustava. Politička i umjetnička osobnost Ivana Meštrovića svjedoči hrabrosti pojedinca u sukobu s svakim oblikom političkog pritiska bez obzira na ideološko opredjeljenje. Stručno vodstvo kroz stalni postav Ateljea Meštrović na zavidnoj razini odradile su učenice i učenici naše škole, a prof. Ferček goste je provela kroz grad kratkim turističkim razgledom.
Gosti iz Erlangena dio su službenog programa proveli u 1. gimnaziji. Nakon pozdrava ravnateljice i predavanja kojim su upoznati sa hrvatskim školskim sustavom, obilaskom Škole upoznali su se sa svakodnevicom Prve, a potom prisustvovali redovnom satu Filozofije na temu nacionalizma kojeg je održao prof. Sućeska.
Vrhunac zajedništva u Prvoj gosti iz Njemačke mogli su doživjeti tijekom dvodnevnih aktivnosti u sklopu tradicionalne humanitarne akcije Kap dobrote na kojoj su osnažili povezanost s domaćinima.
Projekt „Kultura sjećanja“ uspješno ja završio ispunivši sve zadane ciljeve i premašivši očekivanja.
